REGIONALNI PROJEKAT: ISTRAŽIVANJE O POTREBI OBRAZOVANJA NOVINARA I MEDIJSKOJ PISMENOSTI

Mora se zaustaviti pad kvaliteta novinarstva

Podgorica, decembar 2016 - Situacija u crnogorskoj medijskoj zajednici je takva da svima nameće obavezu da se stalno razgovara o novinarskim standardima, obrazovanju novinara i medijskoj pismenosti. Ova ocjena dominirala je u raspravi koju je povodom prezentiranja “Istraživanja o potrebi obrazovanja novinara i medijskoj pismenosti u Crnoj Gori”, koje je sproveo Institut za medije, u okviru regionalnog projekta pod nazivom: “Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi“.  Istraživanje o potrebi obrazovanja novinara i medijskoj pismenosti možete pročitati OVDJE.
Englesku verziju istraživanja možete pročitati OVDJE
.

Kao član Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM), Institut i još sedam partnerskih organizacija iz regiona, učestvuju u pomenutom projektu čiji je koordinator Centar za nezavisno novinarstvo iz Rumunije.

Cilj projekta je poboljšanje kvaliteta rada medija, radnih uslova i obrazovnih sposobnosti novinara, zatim, širenje znanja i svijesti o značaju medijske pismenosti, podsticanje što širih javnih debata o slobodi medija i obezbjeđivanje ​​građanske podrške reformskim procesima u sektoru medija.

Na skupu je rečeno da situacija u medijima u Crnoj Gori vjerovatno nikada nije bila gora, kvalitet novinarstva sve je slabiji, a javnost je prilično dezorjentisana, sa skromnim znanjem i oskudnom sviješću o značaju medijske pismenosti.
-Period pada kvaliteta događa se u vrijeme kada sa studijskog programa novinarstvo izlaze generacije školovanih novinara i novinarki. Nadali smo se da će ti mladi ljudi donijeti moderniji, otvoreniji, kreativniji, smjeliji, slobodniji novinarski izraz. To se, na žalost, nije dogodilo. Doduše, u crnogorskim medijima rade desetine mladih kolega školovanih na Fakultetu političkih nauka, ali je većina kapitulirala pred lošim uzorima i teretom klijentelizma, površnosti i neodgovornosti. Pokazalo se, dakle, da su očekivanja bila pretjerana, jer promjene u medijima i slobodnije, profesionalnije novinarstvo ipak najmanje zavisi od mladih, obrazovanih novinara, ocijenio je VD direktora Instituta za medije Crne Gore, Vladan Mićunović.
Kristina Lupu, iz Centra za nezavisno novinarstvo u Bukureštu, kazala je da je situacija i u Rumuniji i u regionu veoma slična i da to nameće potrebu, između ostalog, stalnog obrazovanja novinara i podizanja svijesti o važnosti medijeske pismenosti.

Nakon rasprave je zaključeno da saradnja medija i reformisanog Fakulteta za medijske studije i novinarstvo mora da bude sadržajnija i kvalitetnija nego do sada, a novinari sami moraju više ulagati u vlastito obrazovanje.
Istaknuta je posebna odgovornost Radio-televizije Crne Gore u procesu obrazovanja novinara i poboljšanja kvaliteta profesionalnih standard, jer bi Javni servis morao da bude primjer poštovanja visokih profesionalnih i tehnoloških standarda.

Takođe je ocijenjeno da jedan dio vlasnika i urednika medija ne shvata značaj tzv. neformalnog obrazovanja. Takav odnos prema obuci, kursevima i raznim drugim specijalističkim usavršavanjima novinara mora se mijenjati.

Veoma važan zaključak ovog skupa jeste da se mora kontinuirano raditi na podizanju svijesti javnosti o značaju medijske pismenosti. U budućnosti bi medijsku pismenost trebalo učiti od najranijeg doba, ovaj predmet bi što prije trebalo uvesti i u sve  srednje škole i to kao obavezni predmet.

U okviru istog programa, održana je i radionica pod nazivom: „Medijska pismenost, bolje obrazovanje, odgovorniji mediji”. O ovoj temi, iz različitih uglova, predavačima medijske pismenosti govorili su Božena Jelušić, Cristina Lupu i Milena Perović Korać.

Projekat “Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi“ sufinansirala je Evropska komisija, Civil Society Facility, Media Freedom and Accountability Programme, EuropeAid/134613/C/ACT/MULTI.

FOTO GALERIJA

 

Završen projekat “Jačanje kapaciteta i koalicija za praćenje medijskog integriteta i unapređenje reformi u medijima”

Urednici u Crnoj Gori: Podijeljeni na štetu struke

Podgorica, novembar 2016 - Prosječan urednik, odnosno urednica u Crnoj Gori ima 40 godina. Najviše ih je završilo pravni, filozofski ili fakultet političkih nauka, a pohađali su brojne treninge i seminare. Njihova plata je barem dva puta veća od državnog prosjeka, ili od novinarske plate -  pokazalo je istraživanje koje je sproveo Institut za medije Crne Gore, u okviru regionalnog projekta Medijske observatorije za jugoistočnu Evropu (South East European Media Observatory) o medijskom integritetu.

Rezultat istraživanja o ulozi urednika u zaštiti integriteta medija mogao bi se svesti na jednu rečenicu: svi sagovornici i sagovornice su saglasni da urednici/urednice imaju suštinski važnu ulogu u očuvanju profesionalnog integriteta, ali je, na žalost, ne ispunjavaju.

Crnogorski medijski zakoni gotovo da ne pominju urednike/urednice, niti im propisuju određene obaveze. Izostanak zakonom definisanih obaveza, podrazumijeva i izostanak zakonom regulisanih prava. Situacija nije bolja ni sa samoregulacijom, koja se takođe posebno ne bavi radom i statusom urednika.

Istraživanje je sprovedeno u februaru, martu i aprilu 2016. godine. Obavljena je anketa sa 15 urednika/urednica, kao i 12 intervjua sa poznavaocima medija, a napravljena je i analiza zakonskog okvira.

Projekat Medijske opservatorija za jugoistočnu Evrope pod nazivom: „Jačanje kapaciteta i koalicija za praćenje medijskog integriteta i unapređenje reformi u medijima” realizuju partnerske organizacije civilnog društva, radi osnaživanja medijskih sloboda i pluralizma i podsticaja medijskih reformi u zemljama jugoistočne Evrope. Vodeća organizacija i nosilac projekta je Mirovni institut, Institut za savremene društvene i političke studije u Ljubljani, a članice konzorcijuma su i: Institut za medije Crne Gore (Crna Gora), Albanski medijski institut (Albanija), Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar - Sarajevo (BiH), Centar za istraživačko novinarstvo (Hrvatska), Savjet za štampu Kosova (Kosovo), Makedonski institut za medije (Makedonija), Novosadska novinarska škola (Srbija), Mirovni institut (Slovenija), P24 – Platforma za nezavisno novinarstvo (Turska) i Centar za nezavisno novinarstvo u Budimpešti (Mađarska). 

Projekat je pokrenut početkom 2013. godine. U toku prve dve godine aktivnosti su bile usmerene na medijski integritet u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji, dok su se u drugoj fazi (2015. i 2016.) priključila tri nova partnera: iz Crne Gore, Kosova i Turske. Prošle, 2015. godine, obrađeno je vlasništvo u medijima i uticaj vlasnika na integritet medija i novinara.

Projekat je finansijski podržala Evropska komisija, u okviru programa „Podrška civilnom društvu“.

Istraživanje za Crnu Goru možete pročitati OVDJE
Kompletno istraživanje, za  sve države regiona, možete pročitati OVDJE

Uručene nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2015. godinu

Podgorica, 11. maj - Novinar Televizije Crne Gore, Mirko Bošković dobitnik je prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2015. godinu, za serijal pod naslovom “Obećana zemlja”.
Drugu nagradu osvojila je Milena Perović Korać za istraživačke priče “Kao da je bio rat” i “Policija zataškava torturu u noći protesta”, objavljene u nedjeljniku Monitor.
Ovogodišnji konkurs imao je i jednu novinu, a to je nagrada za najbolju priču mladog istraživačkog novinara. U toj kategoriji nagrađeni su Ana Komatina i Vladimir Otašević za istraživačke priče “Dosije Vei Seng Pua”, koje su urađene u Centru za istraživačko novinarstvo, a obajvljene u ND Vijesti i na portalu Vijesti.
Odluku o nagradama donio je žiri u sastavu: Dragoljub - Duško Vuković  (predsjednik), Snežana Nikčević, Sonja Drobac, Olivera Komar, Olivera Nikolić.
Nagrade je dobitnicima na današnjoj svečanosti u Podgorici uručio šef Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasador Mitja Drobnič.
U obrazloženju žirija za prvonagrađenu priču navodi se da je Bošković razotkrio mehanizam zloupotrebe moći i institucija u poslovima kupoprodaje atraktivnih nekretnina na crnogorskom primorju i u Podgorici. Ova tema je u crnogorskim medijima obrađivana sporadično i ranije, ali je Bošković priču saopštio na cjelovitiji, produbljen način, otkrivajući nove važne detalje i aspekte. Žiri je istakao da je autor znalački iskoristio mogućnost koje pruža video medij i tako dobio na uvjerljivosti i razumljivosti, te je prosječnom gledaocu omogućeno da lako shvati suštinu priče. Autor je bio na nivou etičkih i profesionalnih principa u obradi priče, dajući priliku svima, kojih se njegovo istraživanje direktno ticalo, da iznesu vlastito mišljenje i odrede se prema otkrivenim činjenicama.
U obrazloženju za drugonagrađenu priču žiri je naveo da je Milena Perović Korać otkrila javnosti činjenice o nastojanjima državnih institucija, prvenstveno policije, da zaštite odgovorne za prekomjernu upotrebu sile prilikom razbijanja antivladinog protesta u Podgorici, kao i činjenice koje pokazuju kako je policija dodatno zloupotrebljavala moć na štetu građana koji su već bili žrtve policijske sile, vršeći na njih pritisak da promjene ranije date iskaze. U ovoj priči naglašena je potreba da novinarstvo stane u odbranu prava i sloboda običnih ljude, a da se, sa druge strane, pokaže na djelu kontrolna funkcija novinarstva u odnosu na one koji posjeduju moć i ne prezaju od njene zloupotrebe.
Žiri je u obrazloženju nagrade za najbolju priču mladog istraživačkog novinara naveo da su Otašević i Komatina, polazeći od vijesti o hapšenju kontroverznog malezijskog biznismena u SAD, osvijetlili zamršene veze koje Vei Seng Pua ima sa nekim moćnim inostranim investitorima u Crnoj Gori, bliskim crnogorskim vladajućim krugovima, kao i sa tim istim krugovima. Ovaj serijal je, prema mišljenju većine članova žirija, primjer uspješnog pronalaženja i provjeravanja informacija putem interneta, te njihovog povezivanja i kontekstualizovanja na način koji baca svijetlo na umrežavanje lokalne političke i ekonomske moći sa moći koja u Crnu Goru dolazi preko kontroverznih inostranih biznismena i netransparentnih investicija.
Na ovogodišnji konkurs prijavljene su 22 priče, iz svih dnevnih novina koje se štampaju u Crnoj Gori, i iz dvije najuticajnije ovdašnje televizije, kao i nedjeljnika „Monitor“.
Nagrada EU za istraživačko novinarstvo dodjeljuje se već drugu godinu za redom, u okviru regionalnog projekta koji se posredstvom Mirovnog instituta u Ljubljani realizuje u šest zemalja regiona  (Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, BJR Makedoniji, na Kosovu, Albaniji) i Turskoj. Nacionalni koordinator za za Crnu Goru je Institut za medije.

BOŠKOVIĆ: „MEHANIZAM“ TREBA VRATITI  NA JAVNI SERVIS
Prvonagrađeni novinar, Mirko Bošković kazao je da je „ova nagrada priznanje i veliki argument da javni servis u svom programu stalno ima istraživačko novinarstvo“.
-Javni servis treba da bude primjer za naslobodnije i najkvalitetnije novinarstvo, jer jedini ne zavisi od pritiska i uslova na tržištu. Mi odgovaramo samo onima koji nas plaćaju a to su građani, koji za javni servis izdvajaju nedovoljnu, ali za crnogorske prilike značajnu sumu od skoro 14 miliona eura godišnje. Za taj novac s pravom očekuju da kvalitetnim programom u javnom interesu njihov ulog opravdamo, rekao je Bošković, obraćajući se prisutnima.
On je dodao kako vjeruje da će ova nagrada i sve prethodne biti podsticaj menadžmentu, uredništvu i Savjetu RTCG da emisiju vrate u programski plan i da javni servis što prije dobije stalnu istraživačku redakciju.

-Istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori je u povoju i pred nama je veliki cilj da se održi i dalje razvija. To je ujedno i bitka za dostojanstvo novinarske profesije, rekao je Mirko Bošković.




Kodeks novinara Crne Gore

Podgorica, 25. april - Izmijenjeni Kodeks novinara Crne Gore zvanično je počeo da se primjenjuje, nakon svećanog predstavljanja, 21. aprila u Podgorici.
Rad na izmjenama i dopunama Kodeksa novinara Crne Gore je zajednički projekat OEBS-a i Savjeta Evrope, a njegov cilj je zbližavanje i snaženje novinarske zajednice u Crnoj Gori, kroz afirmaciju profesionalnih i etičkih standarda.
Izmjene Kodeksa pripremila je radna grupa u kojoj su bili: Ranko Vujović, Branko Vojičić i Gordana Borović iz Medijskog savjeta za samoregulaciju, Nikola Marković - odgovorni urednik dnevnika Dan, Mihailo Jovović - glavni urednik dnevnika Vijesti i Dragoljub Duško Vuković.
Kodeks novinara Crne Gore koji je sada izmijenjen usvojen 2002. godine od strane tada relevantnih novinarskih i medijskih udruženja.
Izmijenjeni Kodeks novinara Crne Gore možete naći ovdje (pdf dokument ).

Istraživačke novinare nipošto ne treba tretirati kao državne neprijatelje

Podgorica, 9. mart - Istraživačko novinarstvo, kada se radi profesionalno i uz strogo poštovanje etičkih standarda, predstavlja dodatnu vrijednost za vladavinu prava – rekao je šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič, na pres konferenciji povodom otvaranja konkursa za dodjelu nagrade Evropske unije za istraživačko novinarstvo.
Ambasador Drobnič je naglasio da je istraživačko novinarstvo nezamislivo bez slobode izražavanja i zbog toga EU očekuje od svih zemalja proširenja da iskorijene zastrašivanje i nasilje nad novinarima, kao i da se bore protiv nekažnjivosti tako što će sve takve slučajeve u potpunosti procesuirati.
- U tom pogledu, istraživački novinari su naročito ranjivi i moraju biti zaštićeni i nipošto ih ne treba tretirati kao državne neprijatelje – kazao je Drobnič.
V.d. direktora Instituta za medije, Vladan Mićunović upoznao je prisutne sa detaljima konkursa za nagradu EU za istraživačko novinarstvo. (www.mminstitute.org/euaward
Konkurs za najbolje novinarske istraživačke priče objavljene u Crnoj Gori tokom 2015. otvoren je do 30. marta ove godine.

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo

Podgorica, 9. mart - Institut za medije Crne Gore, kao dio regionalnog partnerstva organizacija civilnog društva kojima koordinara Mirovni institut u Ljubljani, raspisao je  konkurs za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo, za 2015. godinu.
Nagrada za istraživačko novinarstvo je regionalna inicijativa koju je uspostavila Evropska komisija. U okviru ovog projekta, predviđeno je organizovanje godišnjih takmičenja u državama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo (Crna Gora , Albanija, Bosna i Hercegovina, bivša jugoslovenska republika Makedonija, Srbija, Kosovo i Turska) tokom tri godine, 2015, 2016. i 2017. godine.
Za nagradu mogu konkurisati istraživačke priče objavljene između 1. januara i 31. decembra 2015. godine, koje se bave  društvenim pitanjima vezanim za zloupotrebu moći i nepoštovanje osnovnih prava, te korupciju i organizovani  kriminal u Crnoj Gori,  a za koje javnost drugačije ne bi saznala.
Konkurs je otvoren do 30. marta, u ponoć.
Po propozicijama konkursa, mogu se prijaviti priče koje su emitovane u bilo kojoj vrsti medija u Crnoj Gori: štampa, radio, TV, onlajn mediji ili kombinaciji ovih medija.
Konkurs je otvoren za sve profesionalne novinare ili grupe novinara, bez obzira na prirodu njihovog radnog odnosa - puno zaposlenje, honorarni rad, samozaposlenje i sl).
Ove godine uvedena je jedna novina – biće nagrađena „Najbolja priča mladog istraživačkog novinara“. Za ovu nagradu mogu konkurisati istraživački novinari rođeni 1980. godine ili kasnije, ili grupa novinara od kojih najmanje polovina mora biti rođena 1980. godine ili kasnije.
Autoru prvonagrađene priče pripašće 4.000 eura, drugonagrađeni će dobiti 3.000, koliko i najbolji mladi istraživački novinar.
Odluku o nagradama donijeće petočlani žiri sastavljen od afirmisanih novinara i javnih ličnosti.
Prošle godine prvu nagradu osvojio je Sead Sadiković, novinar TV Vijesti.

Detaljnije o proceduri prijavljivanja u prilozima:

Poziv za učešće na konkursu (pdf dokument)

Uputstvo za prijavu (pdf dokument )

Obrasci za prijavu (word dokument )

Slaba primjena regulative i nastavak kontrole nad medijima

(14. decembar 2015) Nedovoljna transparentnost vlasništva nad medijima, slaba primjena antimonopolskih mjera i neefikasna pravila o medijskoj koncentraciji dovela su do stvaranja klastera koji duboko polarizuju medijsku scenu u Crnoj Gori, jedna je od konstatacija iz izvještaja Medijsko vlasništvo i finansiranje medija u Crnoj Gori“, koji je danas predstavljen u Institutu za medije Crne Gore.
„Cilj ovog izvještaja je da se pokušaju utvrditi slabosti sistema u kojem mediji funkcionišu kako bi smo ga pokušali popraviti. Generalni problem na tom putu je problem korupcije, sveprisutne boljke našeg društva, pa tako i medija. Osnovna teza ove analize, i ostalih koje se rade u okviru Medijske observatorije, jeste - da su mediji koji nisu u službi javnog interesa korumpirani. Pri tom se ne radi o konkretnoj medijskoj kući ili određenoj novinarskoj praksi, već medijskom sistemu u okviru kojeg mediji posluju. Koruptivne prakse unutar medija i novinarstva su po svojoj prirodi sistemske“, kazala je autorka izvještaja i koordinatorka istraživanja za Crnu Goru Daniela Brkić.
Postojeći sistemi finansiranja i strukture vlasništva u medijima neminovno pretvaraju novinarstvo iz “četvrte sile” u najunosniju sporednu djelatnost reklamne industrije i industrije političke komunikacije, dodaje Brkić.
„Do sada je urađeno više istraživanja u okviru Medijske observatorije i slika je prilično sumorna, u svim zemljama regiona. Izvještaji nastali u prvom fazi ovog projekta (2013, 2014) objedinjeni su i objavljeni u knjizi Media integrity metters“, gdje se ukazuje na rizike za demokratski razvoj medijskih sistema u zemljama regiona. U analizi se koristi koncept - medijski integritet, sto podrazumijeva čitav niz vrijednosti koje medijima i novinarstvu omogućavaju da djeluju u javnom interesu.“ rekla je u uvodnom izlaganju Ljiljana Žugić v.d. direktorice Instituta za medije.
Izvještaj dovodi u pitanje efikasnost zakona u sprječavanju nedozvoljene medijske koncentracije, jer se u praksi pokazuje da  vlasnici i nakon što prepuste svoje vlasničke udjele, kako bi zadovoljili zakonske propise, zadržavaju upravljačke pozicije ili pravna ovlašćenja. Konstatuje se i da nema zvaničnih podataka o obimu i udjelu državnog oglašavanja u medijima, niti o raspodjeli javnog novca po pojedinačnim medijima, jer ne postoji ni zakonski propis koji reguliše ovu oblast. U izvještaju se takodje navodi da ne postoje ni zvanični podaci o obimu i udjelu državnog oglašavanja u medijima, niti o raspodjeli javnog novca po pojedinačnim medijima, jer ne postoji ni zakonski propis koji reguliše ovu oblast.
„Zakon o sprječavanju nelegalnog poslovanja(2013.) obavezuje medije da vode evidenciju o prodatim reklamama i da o tome dostavljaju tromjesečno izvještaje Poreskoj upravi. Institut za medije uputio je zahtjev Poreskoj upravi za pristup tim podacima, 27. maja 2015. godine, odgovoreno je dva mjeseca kasnije, a rezultati su bili razočaravajući. Od svih vodećih medija, uključujući i nacionalne TV kanale i dnevne novine, samo su Dan i Vijesti dostavili izvještaje“, kazala je Brkić.
„Isti zakon propisuje kazne u iznosu do 20.000 eura za medije koji ne dostave izveštaje o oglašivačima, ali nadležni nikada nisu odgovorili da li se ova odredba sprovodi i da li je ikad primijenjena, pa se u izvještaju postavlja pitanje koja je svrha ovog zakona“, dodala je Brkić.
Izvještaj „Medijsko vlasništvo i finansiranje medija u Crnoj Gori“ je rezultat projekta „Medijska opservatorija za Jugoistočnu Evropu“, koji sprovodi regionalno partnerstvo 10  organizacija civilnog društva sa Mirovnim institutom iz Ljubljane kao nosiocem projekta, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Izvjestaj je dostupan i na engleskom jeziku - „Media ownership  and finances in Montenegro“ .

Dobitnik prve nagrade EU za istrazivačko novinarstvo razgovarao sa studentima

(7. decembar 2015) Sead Sadiković, dobitnik prve nagrade EU za istrazivačko novinarstvo u Crnoj Gori prezentovao je svoj rad i razgovarao sa studentima specijalističkih studija Odsjeka za novinarstvo Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore.  
Studenti su imali priliku da vide nagrađenu televizijsku priču “Kamioni starog vatrogasca“ i, u zanimljivom razgoru nakon toga, saznaju neposredno od Sadikovića kako teče čitav poces, od traganja za temom do finalne realizacije prvobitne ideje.  Interesovalo ih je koje su najčešće prepreke na koje ovaj novinar nailazi u svom radu, da li je izložen političkim pritiscima ali i ekonomskim, postoje li problemi u vezi sa pristupom informacijama, kao i da čuju nešto više o  duhovitom, često karikaturalnom maniru koji je prepoznatljiv i karakteriše njegov novinarski rad.  
Regionalnu EU nagradu za istraživačko novinarstvo je uspostavio Generalni direktorat Evropske komisije, kao podsticaj kvalitetnom istraživačkom novinarstvu u regionu.
Ova Nagrada Evropske Unije je prvi put dodijeljena za ostvarenja objavljena u 2014, u sedam zemalja Zapadnog Balkana i Turskoj, a uskoro predstoji novi nagradni konkurs  koji će razmatrati i nagraditi najbolje istraživačke novinarske priče u 2015. godini.Godišnji fond za nagrade u svakoj od zemalja pojedinačnoje 10.000 eura.
Dodjelu nagrade u Crnoj Gori koordinira Institut za medije, a projektni lider je Mirovni institut iz  Ljubljane.

U Podgorici uručene EU nagrade za istraživačko novinarstvo

(Podgorica, 24. jun 2015) Novinar televizije Vijesti, Sead Sadiković dobitnik je prve nagrade Evropske unije za istrazivačko novinarstvo u Crnoj Gori za 2014., za televizijsku priču “Kamioni starog vatrogasca“. U obrazloženju žirija koji je odlučivaoa o nagradama se navodi da ova istraživačka priča na originalan način razotkriva mehanizme zloupotreba i nezakonitosti prilikom nabavke skupih vatrogasnih vozila koja su godinama  van upotrebe, te da je autor odabrao vrlo efektan način da ispriča priču,  dajući joj snažan autorski pečat, karakterističan za rukopis ovog novinara.
Drugu nagradu osvojili su Miranda Patrucić i Dejan  Milovac za dosije „Nečasni savezi“, koji je objavljen u dnevniku Dan i ND Vijesti od 7-14 aprila 2014. Ova serija od četiri priče razotkriva povezanost  politike, biznisa i organizovanog kriminala u Crnoj Gori, a prema procjeni žirija dodatnu vrijednost  daje joj i činjenica da je nastala kao rezultat saradnje istraživačkih novinara i istraživača korupcije i organizovanog kriminala iz nevladinog sektora u Crnoj Gori.
Treće mjesto pripalo je Milici Bogdanović i Ani Bogavac  za vješto ispričanu priču „ Pare i Partije“ emitovanu na TV Vijesti, koja modernim televizijskim jezikom ukazuje na netransparentno trošenje novca iz državne kase od strane političkih partija u Crnoj Gori .
O nagradama je odlučivao žiri u sastavu:  Duško Vuković, Snežana Nikčević, Gordana Borović, Vladan Mićunović i Olivera Nikolić, a nagrade je uručio predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Patrik Šmelcer.

Izvještaj: Radni uslovi novinara u Jugoistocnoj Evropi

(26. maj 2015) Veliki broj medija i nizak nivo njihove ekonomske održivosti na siromašnom medijskom tržištu, niske zarade zaposlenih u medijima i nesigurnost zaposlenja što  novinare čini podložnim ekonomskim i političkim pritiscima i samocenzuri neki su od glavnih problema navedenih u Regionalnom izvještaju o radnim uslovima novinara u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji koji je objavio Centar za nezavisno novinarstvo iz Bukurešta.

Izvještaj je pokazao da, širom regiona, novinari zarađuju manje od prosječne plate na nivou svoje države, što ukazuje na degradaciju novinarske profesije. Takodje se pokazalo da su poslovi u javnim medijima bolje plaćeni od ostalih i da imaju veći stepen sigurnosti zaposlenja. Učestala otpuštanja, rad na crno, nedostatak profesionalnog organizovanja i udruživanja, nesolidarnost u okviru profesije i slaba volja zaposlenih u medijima da se bore za svoja prava samo, su neki od nalaza ovog regionalnog izvještaja.

Autor izvještaja je bugarski istraživač Radomir Cholakov, koji je radio na osnovu izvještaja medijskih eksperata iz navedenih zemalja. Istraživanje je sprovedeno u periodu od juna 2014. do marta 2015. godine. Kompletnu publikaciju možete preuzeti ovdje.

Izvještaj je dio Partnerstva za razvoj medija Jugoistočne Evrope, projekta čiji je cilj da ojača sposobnost medijskih organizacija i medija, a u namjeri da  utiče na poboljšanje radnih uslova i obrazovnih sposobnosti novinara, te da proširi znanja vezano za znacaj i zagovaranje medijske pismenosti. Projekat ima za cilj da informiše i podstiče edukativne javne rasprave o slobodi izražavanja i posebno o slobodi medija, da  uključi što više zainteresovanih strana koje dotiče ova oblast i obezbijediti ​​građansku podršku reformskim procesima u sektoru medija.
Projekat kofinansira Evropska komisija, kroz Program podrške civilnom društvu (Civil Society Facility), Medijske slobode i odgovornost (Media Freedom and Accountability Programme).