Regionalna konferencija „Glasovi sa Balkana”: Važno znati kako se koriste mediji i informacije

Podgorica, 15. septembra 2021. - Prva od četiri regionalne radionice u okviru Programa digitalnih medija „Glasovi sa Balkana” počela je danas u Podgorici.

Radionici prisustvuje osmoro mlagih blogera, podkastera i influensera iz Albanije, Kosova, Srbije i Bosne i Hercegovione.

Cilj radionice je da polaznici ovladaju dodatnim vještinama iz oblasti ekonomije medija, foto i video produkcije putem pametnih telefona, osnovnim novinarskim oblicima kako bi njihov proizvod bio što kvalitetniji. opširnije >>>

Poziv za građane/ke na trening za trenere

U okviru projekta „Saznaj i razaznaj“ koji sprovode
Institut za medije Crne Gore i IREX

Dan objave: 14/9/2021.
Rok: 22/9/2021.

Mogućnost za angažman

Projekat „Saznaj i razaznaj“ (L2D) je program koji doprinosi razvoju medijske pismenosti u Crnoj Gori, uz podršku Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Program je prvenstveno namjenjen obuci odraslih (30+) kako bi stekli bazično znanje o medijskoj pismenosti.

Projekat sprovode Institut za medije Crne Gore (IMCG) i IREX.

Ovim pozivom želimo da regrutujemo grupu građana sa iskustvom i znanjem o medijskoj pismenosti, o obrazovanju i metodici prenošenja znanja, novinarstvu, faktčekingu (alatima za provjeru informacija), komunikacijama, kako bismo ih obučili da postanu treneri za odrasle za medijsku pismenost. Tokom trajanja našeg projekta oni će biti obučeni za trenere a potom i sami držati treninge grupama od 15-20 učesnika. opširnije >>>

Da li su društvene mreže dovele do pogoršanja mentalnog zdravlja ili su samo ogolile stvarnost?

PIŠE: Dr Julijana Cicović Maslovar, psihološkinja

Podgorica, 12. septembra 2021. - Otkako razmišljam o naslovljenoj temi, nalazim se pred prastarom dilemom“šta je starije, kokoška ili jaje?”

Da li su društvene mreže dovele do pogoršanja mentalnog zdravlja opšte populacije, ili su iznikle iz neke postojeće patologije i samo ogolile tu stvarnost? Vjerovatno razumjevanje treba tražiti više u sagledavanju kauzalnih veza, nego jednosmjernog uticaja.
Društvene mreže se šire takvom brzinom, da je teško realizovati istraživanja koja bi pratila njihov uticaj, tako da nauka ostaje bez jasnih odgovora na mnoga pitanja. opširnije >>>

Televizije da imaju dodatnu odgovornost za informacije koje objavljuju

Podgorica, 7. septembra 2021. - Najveći dio građana Crne Gore informiše se putem televizije i većina njih ovaj mediji prepoznaje kao pouzdan izvor informacija. Zato je posebno važno da, u vremenu duboke polarizacije društva, posebno televizije sa nacionalnom pokrivenošću, imaju dodatnu odgovornost da informacije koje objavljuju budu tačne i cjelovite i da profesionalnim izvještavanjem sprečavaju da dezinformacije oblikuju stavove građana. opširnije >>>

Pozivamo sve medije da daju doprinos smirivanju tenzija

Podgorica, 4. septembra 2021. - Institut za medije Crne Gore (IMCG) poziva sve medije da profesionalnim izvještavanjem daju doprinos smirivanju tenzija i očuvanju mira i sigurnosti uoči najavljenjih skupova na Cetinju.

IMCG poziva kolege novinare, urednike i rukovodstva medijskih kuća da poštujući Etički kodeks, koji ih obavezuje na objektivnost i nepristrasnost, budu konstruktivan društveni činilac i pruže građanima pravovremene i objektivne informacije o predstojećim događajima.

Pozivamo novinare i da pokažu dodatnu pažnju prema informacijama koje objavljuju pojedini regionalni mediji i dodatno ih provjere prije objavljivanja, kako bi izbjegli širenje propagande, dezinformacija i govora mržnje, koji se u posljednje vrijeme plasiraju u izvještajima o predstojećim događjajima na Cetinju.

Pozivamo Ministarstvo unutrasnjih poslova i Upravu policije da obezbijede sigurnost i zaštite novinare/ke koji će izvještavati o događajima sa Cetinja.

Ministarstvo pozitivno prema uvođenju predmeta medijske pismenosti u škole u Crnoj Gori

Podgorica, 31. jula 2021. - Institut za medije Crne Gore (IMCG), kao inicijator ideje, dobio je podršku Ministarstva prosvjete da se u osnovne škole uvede predmet medijska pismenost i time im omogući da od 2022/2023. školske godine odgovornije i kvalitetnije upravljaju informacijama koje dobijaju sa Interneta.

 Kao odgovor na inicijativu Instituta i Nacionalne koalicije za medijsku pismenost o uvođenju  izbornog predmeta medijske pismenosti u sve škole u Crnoj Gori, Ministarstvo je u četvrtak odgovarajući na poslaničko pitanje, saopštilo da takav plan postoji za osnovne škole od školske 2022/2023.godine, što je pomak u odnosu na postojeće stanje. opširnije >>>

PETRIĆ: Novinari treba da se odupru različitim uticajima

Razgovarala: Adelina Baftiari, novinarka - saradnica

Podgorica, 27. jula 2021. - Najveća odgovornost da se odupru različitim uticajima – političkim, ekonomskim, je na samim novinarima. Građanski aktivisti im tu najviše mogu pomoći zajedničkom borbom za građanski prostor, ocijenio je je Dražen Petrić, saradnik NVO “Bjelopoljski demokratski centar”, na projektu „Lokalne zajednice otporne na dezinformacije i govor mržnje“.
Ta NVO realizuje projekat medijske i informacione pismenosti u manjim sredinama i ruralnim područjima u Crnoj Gori. Projekat je dio regionalne inicijative “Snažni mediji bez mržnje i dezinformacija, koji sprovodi Institut za medije zajedno sa partnerima u još šest zemalja. opširnije >>>

MIROSLAVA IVANOVIĆ: Osobe sa invalidetom u medijima prikazane po modelu “milosrdja” ili “superjunaka”, oba prustupa loša

Razgovarala: Adelina Baftiari, novinarka - saradnica

Podgorica, 27. jula 2021. - U crnogorskim medijima često nailazimo na tzv. model milosrđa gdje se invaliditet posmatra kao loša sudbina ili kazna, a osobe sa invaliditetom kao neko kome treba pomoć i ko je teret porodice i društva. Nasuprot tome, prisutan je i herojski model koji osobu prikazuje kao „superjunaka”, a dovodi do prevelikih i nerealnih očekivanja od osoba sa invaliditetom, kazala je Miroslava Mima Ivanović, izvršna direktorica nevladinog udruženja Inicijativa mladih s invaliditetom Boke.
I jedan i drugi pristup su loši, prije svega zato što se skreće pažnja sa suštine, ocjenjuje sagovornica Instituta za medije. opširnije >>>

RTCG NA METI POLITIČARA: Psovkom na Javni servis

PIŠE: Zoran Radulović, novinar

Podgorica, 22. jula 2021. - Nije neobično da između novinara i političara ne vladaju odnosi uvažavanja i povjerenja  – takav je posao i jednih i drugih – ali je zaista rijetkost na javnom mjestu, pa makar to bila i kafana ili pijaca, čuti i djelić onoga što su crnogorski političari, a potom i njihovi anonimni sljedbenici sa društvenih mreža, u stanju da kažu o Radio televiziji Crne Gore. Odnosno o Javnom servisu i zaposlenima u toj kući. Ne birajući ni vrijeme ni mjesto: na javnim skupovima, konferencijama za medije, medijskim gostovanjima pa i u parlamentu. opširnije >>>

NATAŠA NELEVIĆ: Medijskom pismenošću protiv stereotipa i mizoginije u crnogorskim medijima

Razgovarala: Vesna Zeković, novinarika - saradnica

Podgorica, 18. jula 2021. - Crnogorski mediji su i dalje veoma često prostor u kojem se reprodukuju rodni stereotipi i mizoginija, ocijenila je Nataša Nelević, izvršna direktorica NVO NOVA, u razgovoru za Institut za medije. 
Ona kaže da se problemi sa kojima se suočavaju žene u svijetu nije smanjio i da je neophodno baviti se rodno osjetljivim istraživanjima u polju kulture, afirmisanjem ženskih, feminističkih, umjetničkih i kulturnih praksi.
NVO NOVA realizuje projekat za promociju medijske i informacione pismenosti. Ovaj projekat je dio regionalne inicijative „Snažni mediji bez mržnje i dezinformacija“, koji sprovodi Institut za medije zajedno sa partnerima u još šest zemalja. opširnije >>>

REZOLUCIJA I MEDIJSKI PONOR

Piše: Tamara Skrozza

PODGORICA, 16. jula 2021. - Čak i onaj ko u danima posle usvajanja Rezolucije crnogorskog parlamenta o Srebrenici nije pratio medije u Srbiji, a pritom ima bar okvirnu predstavu kako oni izgledaju poslednjih godina – lako može da pretpostavi na koji se način izveštavalo o tom događaju. Pisalo se i govorilo nekritički, jednostrano, bez želje da se razume i sazna; širila se mržnja, potpirivala netrpeljivost i primenjivale se već poznate metode diskvalifikacije političkih neistomišljenika.
Medijski zakoni kao da nisu postojali, Kodeks novinara Srbije kao da nikada nije napisan, Ministarstvo kulture i informisanja kao da je naglo izgubilo vid, sluh i moć oglašavanja, a Regulatorno telo za elektronske medije ni inače nije prisutno i obično ne radi svoj posao. opširnije >>>

PRIKRIVENI MARKETING: Mediji ne smiju postati maskirana oglasna tabla

PIŠE: Paula Petričević, ombudsmanka Vijesti

Podgorica, 14. jula 2021. -  ”Tata, za što je Mjesec reklama?” – bilo je pitanje dječaka koje nam je Horkhajmer, u Pomračenju uma, još 1947. predao kao lapidarnu i bremenitu opomenu ugrađenu u njegovu  kritiku pragmatizma kojeg je razumijevao kao filozofski pandan modernom industrijalizmu:  ”Da bi dokazala svoje pravo da bude shvaćena, svaka misao mora imati alibi, mora donijeti potvrdu o svojoj korisnosti”, svojoj ‘vrijednosti u gotovom’ koju je pragmatizam u nekim svojim formama otvoreno zagovarao. opširnije >>>

I novinari imaju pravo na privatnost

PIŠE: Vesna Rajković Nenadić

PODGORICA, 7. Jula 2021. - Prije par godina je objavljen razgovor izmedju tadašnje novinarke Radio televizije Crne Gore (RTCG) Ivane Šeberk i lidera Socijalstičke narodne partije (SNP) Srdjana Milića. Snimak razgovora uoči intervjuaa objavio je tada portal RTCG, koji ga je ubrzo uklonio, ali i pojedini mediji, uz naslov “Pogledajte šta Milić priča kada su kamere ugašene”, objavili su i transkipt razgovora. Novinari su u kolumnama analizirali što ustvari misli MIlić, jer jedno priča javno a drugo kada su kamere ugašene.

Bilo je to 2015. godine i prvi put, koliko je poznato, da se tako nešto desilo – da razgovor nelegalno snimljen uoči početka intervjua, izadje u javnost. opširnije >>>

BOJKOT MEDIJA OD STRANE POLITIČKIH PARTIJA: ,,Kazna'' zbog sopstvene slike u ogledalu javnosti

PIŠE: Predrag NIKOLIĆ

PODGORICA, 1. jula 2020. – Shvatanje uloge i odnos prema medijima dvije najveće političke partije u Crnoj Gori je isti, ali očigledno i dobrog dijela Vlade i nove vlasti. Svi u svom nastupu i kritici prema medijima koriste vatren i ratnički jezik.

Demokratski front (DF) je prije dvije nedjelje otpočeo sa bojkotom medijske kuće Vijesti. Najjača članica vladajuće koalicije pozvala je svoje opštinske odbore i ostale strukture, kao i slobodne građane, da ne koriste medijske proizvode Vijesti. Uz preporuku onima kojima se omakne: ,,koji ipak budu čitali i slušali o nama u Vijestima, neka obavezno sve plasirano provjere na zvaničnim stranicama Demokratskog fronta''. opširnije >>>

Da ima kvalitetnog programa, djeca bi ga gledala

Piše: Vesna Zeković, novinarka – saradnica

Bila su to srećna vremena, gledali smo crtani nakon večernjeg dnevnika, dječje emisije Duška Radovića i čuveni ,,Tobogan'' – ovako se starije generacija prisjećaju svog djetinjstva uglavnom nezadovoljni medijskim sadržajem koji danas gledaju njihova djeca.

Ima li na crnogorskim televizijama programa prilagođenog novim generacijama? opširnije >>>

Održane obuke za dobitnike malih grantova

Podgorica, 24. jun 2021. – Institut za medije Crne Gore organizavao je krajem juna dvije jednodnevne obuke za predstavnike četiri organizacije civilnog društva koje realizuje male projekte za promociju medijske i informacione pismenosti u malim gradovima i ruralnim područjima u Crnoj Gori.
Na obukama su učestovali predstavnici organizacija Bjelopoljski demokratski centar, Inicijativa mladih sa invaliditetom Boke, Kompas – Centar za informisanje i savjetovanje mladih i Nova – Centar za feminističku kulturu.
Obuke iz oblasti projektnog menadžementa i medijske i informacione pismenosti vodile su zaposlene u Institutu za medije Crne Gore. Tokom obuke iz oblasti projektnog menadžementa učesnici su se upoznali sa pravilima i procedurama sprovođenja malih projekata, dok je na obuci iz oblasti medijske i informacione pismenosti fokus bio na kanalima i alatima za animiranje mladih da izučavaju ova pitanja.
Obuke za dobitnike malih projekata su dio regionalnog projekta ,,SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija'', koji se, uz podršku Evropske unije realizuje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj.

Klik do zdravlja: I mediji u borbi protiv „pandemijskog zamora“

PIŠE: Borislav Višnjić

PODGORICA, 18. jun 2021. -  U Crnoj Gori je od početka masovne imunizacije, prije nešto više od mjesec, barem jednu dozu vakcine protiv koronavirusa primilo oko 30 odsto, a revakcisana četvrtina punoljetnih građana.

Nadležne zdravstvene institucije, u početku kritikovane zbog kašnjenja vakcina, imunizaciju su, gotovo je jednoglasna ocjena svih koji su primili vakcine, odlično organizovale.

Ipak, skoro svakodnevo opada interesovanja za imunizaciju na šta ukazuje pad broja dnevno vakcinisanih građana. Zato je ključno pitanje – da li je dobro organizovana kampanja da se građanima objasni značaj vakcinacije? Kakva je u tome uloga medija? Kojim kanalima se šire dezinformacije i da li postoji pravi odgovor da se tome stane na put? opširnije >>>

ZBOGOM NOVINE

PIŠE: Brano Mandić

Podgorica, 12. jun 2021. - Novine umiru kao artefakt, kao potreba i dizajn, od njih se očekuje da budu besplatne, ili da nestanu kao ukrštenice, kao sudoku, da oglase kredenac, nagradnu igru, i da se tornjaju u daleki prošli svijet. opširnije >>>

Dan medijske pismenosti na sjeveru Crne Gore

Bijelo Polje, 11 jun 2021. - Moramo naučiti da prepoznamo opasnost koju donosi onlajn svijet i stvoriti kritičko mišljenje u odnosu na medije i društvene mreže, jer javni interes nije uvijek na prvom mjestu, zaključeno je na sastanku predstavnika Instituta za medije (IMCG) Crne Gore i direktora i nastavnika iz škola sa sjevera Crne Gore.

Cilj današnjeg sastanka je bila promocija medijske pismenosti kao izbornog predmeta u srednjim i osnovnim školama. Takva mogućnost je za sada data samo učenicima gimnazija. opširnije >>>

PANEL U BIJELOM POLJU: Za odbranu istine u poplavi dezinformacija i propagande

Bijelo Polje, 11. jun 2021. - Tolerancija i kultura dijaloga je minimum koji kao društvo moramo da naučimo i njegujemo, inače upadamo u problem radikalizacije javnog prostora čije posljedice su opasne, upozorili su danas učesnici tribune ,,Za mržnju nemam ti kad" održane u galeriji Centra za kulturu,,Vojislav Bulatović Strunjo", u Bijelom Polju.

Skup je organizovao Institut za medije Crne Gore u okviru inicijative ,,Čitaj između redova", koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici, uokviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine. opširnije >>>

Novinarska udruženja i nevladine organizacije traže od Vlade i Skupštine izmjenu Krivičnog zakonika i jaču zaštitu novinara i medijskih radnika

Podgorica, jun 2021- Novinarska udruženja I organizacije koje se bave medijima zatražili su danas od Skupštine Crne Gore I Vlade izmjene Krivičnog zakonika kojim bi se obezbijedila veća krivičnopravna zaštita novinara I medijskih radnika.

“U prvoj polovini ove godine zabilježeno je čak 10 slučajeva verbalnih i fizičkih napada, prijetnji, uvreda i omalovažavanja novinara i medijskih radnika, a u većini slučajeva to se desilo dok su bili na uobičajenim radnim zadacima. Imajući u vidu učestale napade na novinare u Crnoj Gori i tenzije nastale u društveno-političkom životu, smatramo da treba preduzeti korake kako bi se ostvarila pojačana krivičnopravna zaštita novinara i medijskih radnika”, navodi se u inicijativi devet organizacija civilnog društva.

Od nadležnih se traži da podrže izmjenu Krivičnog zakonika I uvedu nova krivična djela: sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka I napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka.

“Smatramo da bi uvođenje novih krivičnih djela u Krivični zakonik - Sprečavanje novinara u vršenju profesionalnih zadataka i Napad na novinara u vršenju profesionalnih zadataka, odnosno dopuna postojećih krivičnih djela Teško ubistvo i Teška tjelesna povreda, moglo doprinijeti odvraćanju potencijalnih počinilaca napada ubuduće. Ovakva zaštita bi bila u skladu s međunarodnim i evropskim standardima. Ukoliko bi ovi predlozi bili prihvaćeni, takođe bi bilo neophodno definisati pojam “novinar”. stoji u inicijativi.

Ove promjene krivičnog zakona u cilju jače zaštite novinara inicirale je još prije devet godina Akcija za ljudska prava, zbog pogoršanja ambijenta aktuelizovao Sindikat za medije, a podržali i : Institut za medije, Media centar, Društvo profesionalnih novinara, Centar za građansko obrazovanje, Građanska alijansa, Udruženje novinara Crne Gore, NVO 35 mm.

Inicijativa je podnijeta: Vladi Crne Gore, Skupštini u Skupštini Crne Gore, Ministarstvu pravde, ljudskih I maninskih prava, poslaničkim klubovima Skupštine Crne Gore.

Kompletan tekst inicijative, možete pogledati ovdje >>>.

ANALIZA IMCG: Povjerenje građana u televiziju najveće, odgovornost tog medija na ispitu

Podgorica, 28. maj 2021. - Najveći dio građana Crne Gore informiše se putem televizije i većina njih ovaj mediji prepoznaje kao pouzdan izvor informacija, pokazuje rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je za Institut za medije Crne Gore uradila agencija Ipsos.
Stavove građana dodatno su analizirali novinari i urednici etabliranih medija iz Crne Gore, a njihovo mišljenje i preporuke objedinjeni su u analizi ,,Jačanje povjerenja u medije kao odgovor na dezinformacije’’.

Analiza  je dostupna na linku ovdje >>>.

Zbog visokog povjerenja koje građani imaju u televizije, ovaj medij, a posebno televizije sa nacionalnom pokrivenošću, imaju ima dodatnu odgovornost da informacije koje objavljuju budu tačne i cjelovite i da profesionalnim izvještavanjem sprečavaju da dezinformacije oblikuju stavove građana, navodi autorka analize Milica Bogdanović. opširnije >>>

Sve više uvredljivog govora u javnom prostoru, etika u medijima pred izazovom

Kotor, 26. maj 2021. - Trend uvredljivog govora koji nerijetko prelazi u govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru, a etika u medijima je pred velikim izazovom, ocijenjeno je na na javnoj tribini „Za mržnju , nemam ti kad“, koja je održana u Kotoru.

Tribinu ,,Za mržnju nemam ti kad'' organizovao je Institut za medije u okviru inicijative ,,Čitaj između redova'' koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Država u Podgorici, u okviru programa podrške profesionalizaciji medija 2020. godine. opširnije >>>

ONLINE NASTAVA: Roditelji “ispaštali”, djecu tek čekaju rupe u znanju

PIŠE: Jovana Đurišić, novinarka

Podgorica, 26. maj 2021. - Nedavni izvještaj Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsmana) pokazao je da je on line nastava i zatvaranje škola zbog epidemije koronavirusa nije bio najbolje pripremljena – roditelji  su imali veće troškove, istovremeno su bili i nastavnici, a zbog frustracije cijelom situacijom povećeno je i nasilje u porodici.

Ombudsman, u svom Izvještaju o radu za prošlu godinu, naglašava da model online nastave u crnogorskom obrazovnom sistemu nije pravno definisan, niti kao takav prepoznat, a nije bilo ni adekvatne pripreme – obuke svih aktera nastavnog procesa. opširnije >>>

Predlog preporuka politika iz oblasti medijsko-informacione pismenosti

Institut za medije je pripremio dokument Predlog preporuka politika iz oblasti medijsko-informacione pismenosti s ciljem da doprinese otvaranju dijaloga u društvu o potrebi jasne viziije razvoja informacijsko komunikacionog sektora, na način da njen važan dio mora biti medijska pismenost. Priustnost medijske pismenosti u sveobuhvatnoj strategiji daje jasnu poruku, da se radi o jednako važnom strateškom cilju za koji će država brinuti na nivou opšteg digitalnog razvoja.

Dokument možete pogledati ovdje >>>

NAPADI NA NOVINARE: Dok nema solidarnosti biće batina

PIŠE: Zoran Radulović, novinar

Podgorica, 18. maj 2021. - Kada na najpopularnijem internet pretraživaču izguglate upit „osuđen napadač na novinara“, na nekoliko prvih stranica dobićete tek dva odziva iz Crne Gore – iz marta 2019, odnosno, 2014. godine. U oba slučaja su, u prekršajnom postupku, zbog napada na novinare Šemsudina Radončića i Marka Milačića skoro pa simboličnom novčanom kaznom (1.500 i 1.000 eura) oglobljeni uticajni biznismeni Milo Perović i Veselin Barović. opširnije >>>

PREDSTAVNCI MEDIJA I NVO NA SASTANKU SA SEKULOVIĆEM: Neophodne strožije kazne za napade na novinare

Podgorica, 11. maj 2021. - Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović razgovarao je sa predstavnicima medija, novinarskih udruženja i nevladinih organizacija o statusu novinara i zaposlenih u medijima, u kontekstu planiranih izmjena i dopuna Zakona o javnom redu i miru. Ministar je predočio da je isključivi cilj  doprinos dodatnoj zaštiti novinara, saopšteno je u MUP-u.

Sastanku je prisustvovala i predstavnica Instituta za medije Vesna Rajković Nenadić koja je ukazala da kazne za napade na novinare moraju biti strožije. Ona je rekla da novinari ne mogu biti tretirani kao služebena lica već da se dodatna zaštita može obezbijediti kroz izmjene Krivičnog zakona i uvodjenje novih krivičnih djela i strožije kazne u okviru Zakona o javnom redu i miru kada se napad tretira kao prekršaj. Poseban izazov u tom smislu, kako je navela, je pitanje ko je sve novinar, odnosno definicija novinara u smislu tih zakona. opširnije >>>

Produžen poziv za mlade blogere, podkastere i influensere: Prijavite se za program digitalnih medija “glasovi sa Balkana”

koji donosi mogućnost učešća na regionalnoj konferenciji, radionicama i  programu inkubacije ideja u Parizu u trajanju od sedam dana.

Maj 11, 2021 - Da li sebe smatraš blogerom, podkasterom, influenserom? Da li proizvodiš originalni sadržaj na teme koje su važne za društvo? Da li želiš da razviješ svoju platformu i ojačaš tehničke, digitalne i poslovne vještine, kroz susrete sa svojim vršnjacima iz regiona?

Ako je odgovor „da“, onda je ova prilika za tebe!

Canal France International (CFI), u saradnji sa Mediacentrom Sarajevo, Albanskim institutom za medije, Institutom za medije Crne Gore, Makedonskim institutom za medije, Novosadskom školom novinarstva i Fondacijom za informacije, medije, dijalog i obrazovanje KosovaLive, pozivaju vas da se prijavite na Program digitalnih medija „Glasovi sa Balkana“.

Ko se može prijaviti?
Mladi ljudi starosti od 18-35 godina, sa poznavanjem engleskog jezika i zainteresovani da se posvete temama poput zapošljavanja mladih, inovacija, mogućnosti za mlade, pitanja identiteta, manjinskih grupa, rodne ravnopravnosti, zaštite životne sredine.

Cilj programa je da osnaži mlade glasove aktivne u novim medijima, a učesnici će imati priliku da razviju tehničke, digitalne i poslovne vještine, te da unaprijede svoje onlajn platforme.

Za učešće u programu biće odabrano 60 učesnika iz šest zemalja Zapadnog Balkana.

Poziv je produžen do 17. maja, a  obrasci za prijavu i više informacija o programu su dostupni ovdje. opširnije >>>

Naučno novinarstvo: Lijek za manjak pouzdanih, kredibilnih informacija u medijima?

April, 29. 2021-Važnost nauke u novinarstvu je postajala sve očiglednija tokom pandemije. Razgovarali smo sa Milicom Momčilović, predsjednicom Svjetskog udruženja naučnih novinara, o statusu naučnog novinarstva danas. Ona je govorila i o naučnom novinarstvu na vebinaru o aktuelnim temama vezanim za medijsku pismenost, koji je organizovan sa članicama SEENPM mreže u okviru projekta „Mediji za građane – građani za medije“ na Zapadnom Balkanu.

„Nauka je jedina vijest. Ljudska priroda se ne mijenja mnogo; nauka se mijenja, a promjene se gomilaju sve dok nepovratno ne promijene svijet.” – Stjuart Brend

Šta je to naučno novinarstvo i zašto je važno?
Naučno novinarstvo javnosti približava izvještavanje o nauci. Cilj naučnog novinara je da pruži veoma detaljnu, tačno određenu naučnu informaciju koja je često bremenita naučnim podacima i naučnim žargonom u formi u kojoj je opšta javnost u stanju da je razumije i cijeni, a sve to dok je tačno i precizno prenosi. Sve počinje odnosom radoznalosti prema nauci i zanimanjem za novinarski zanat, a uprkos ovoj očiglednoj naklonjenosti naučnom svijetu, većina naučnih novinara jednako ozbiljno shvata i tradicionalnu nadzornu ulogu novinara.

Naučna istraživanja, nove tehnologije, životna sredina i klimatske promjene, itd., sve ovo nisu samo naučne priče. One igraju veliku ulogu u ključnim političkim, ekonomskim, kulturnim i diskusijama o društvenim politikama kao i u javnom dijalogu. Danas je posebno važno izvještavati o naučnim pitanjima. opširnije >>>

Borba protiv govora mržnje – Primjeri iz Slovenije

April, 28. 2021 - Govor mržnje je prodro na sve medijske platforme i borba protiv govora mržnje je kompleksno pitanje. Razgovarali smo o izazovima koje pred nas postavlja govor mržnje u medijima sa Urškom Valentič iz Spletnog oka, slovenačke organizacije koja ima dežurnu telefonsku liniju uz pomoć koje nastoji da smanji prisustvo seksualnog zlostavljanja djece i govora mržnje na internetu. Valentič će govoriti o govoru mržnje na vebinaru o najaktuelnijim temama iz oblasti medijske pismenosti, koji organizijumo zajedno sa partnerima iz SEENPM mreže u okviru projekta “Media for Citizens – Citizens for Media”. opširnije >>>

ODRŽAN HAKATON: Najbolji tim izradio animacioni vodič

Tim Srednje mješovite škole iz Golubovaca osvojio je prvo mjesto na dvodnevom hakatonu pod nazivom #YouthForMILSolutions, koji je organizovao Institut za medije Crne Gore.
Učenice Srednje mješovite škole iz Golubovaca Milica Radinović, Milena Vuletić, Anđela Anđušić, Darija Šćekić i Valerija Cavnić izradile su Uputstvo za upotrebu virtuelne stvarnosti, odnosno animacioni vodič na temu „Kako mediji oblikuju pogled mladih na svijet i kako utiču na ponašanje“. opširnije >>>

Kako osmisliti održive programe medijsko informacione pismenosti za mlade?

Odgovore dale Keli Vols, izvršna direktorica i Margaret Holborn, šefica odsjeka za srednje i visoko obrazovanje, Gardijan Fondacije.

April, 27. 2021 - Koja je misija Gardijan Fondacije (ukratko) I koje su komponente programa medijske pismenosti fondacije? 

Gardijan Fondacija je nezavisna dobrotvorna organizacija koja podržava ugrožene medije, promoviše različitosti u medijima i osnažuje djecu i mlade ljude da prate svakodnevne vijesti. Radeći sa širokim spektrom pojedinaca, zajednica i organizacija, stvaramo uticajne programe koji omogućavaju promjene.

Imamo dva nova programa medijskog obrazovanja: Gardijan obrazovni centar – koji vodi inspirativne radionice o medijima i informisanju za škole, univerzitete, obrazovne radnike i porodice i NewsWise – nagrađivani projekat medijskog obrazovanja  za djecu uzrasta od 7 do 11 godina. Cilj oba programa je da pruže mladim ljudima vještine i znanje neophodne za kritičko pretraživanje informativnih sadržaja i prepoznavanje dezinformacija kao i za stvaranje sopstvenih informativnih izvještaja, kako bi se njihov glas u zajednici čuo. opširnije >>>

SJUTRA POČINJE DVODNEVNI HAKATON: Tražimo najbolja inovativna rješenja iz oblasti medijske pismenosti

Hakaton, koji organizuje Institut za medije Crne Gore, pod nazivom #YouthForMILSolutions,  na kome učestvuju tri ekipe srednjoškolaca, sa po pet članova, počinje sjutra u Podgorici.
Hakaton će trajati dva dana (27 – 28. aprila) , a organizuje se s ciljem pronalaženja kreativnih, inovativnih, rješenja na probleme koje prepoznajemo u medijskim sadržajima i na društvenim mrežama.

Tri ekipe koje učestvuju na Hakatonu su osvojile najviše bodova od strane petočlane komisije, na javnom konkursu koji je trajao od 11-19. aprila 2021.

Na Hakatonu se prijavilo 16 timova učenika iz gimnazija i srednjih stručnih škola iz svih regija Crne Gore.
Oni su izabrali jednu od ponudjene tri teme i sami predložili alat za rješenje problema iz oblasti medijske pismenosti. opširnije >>>

Dodijeljeni projekti OCD za promociju medijske pismenosti

U okviru regionalne inicijative ,,SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija'' sprovodiće se inicijative za očuvanje slobode medija

Podgorica – Institut za medije Crne Gore (IMCG) potpisao je ugovor sa predstavnicima četiri organizacije civilnog društva koje su predložile najbolje projektne predloge za promociju medijske i informacione pismenosti u malim gradovima i ruralnim područjima u Crnoj Gori.

Dobitnici projekata su nevladine organizacije:
-  Bjelopoljskih demokratski centar
-  Inicijativa mladih sa invaliditetom Boke
- Kompas – Centar sa informisanje i savjetovanje mladih
- Nova – Centar za feminističku kulturu

Poziv za podnošenje prijedloga projekata je dio regionalnog projekta ,,SNAŽNI – Mediji bez mržnje i dezinformacija'', koji se, uz podršku Evropske unije realizuje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Turskoj. opširnije >>>

Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama:
Nova prijetnja-kako je suzbiti?

April, 25. 2021 - Nova, pandemijska realnost u kojoj živimo primorala nas je da većinu svojih aktivnosti prebacimo u onlajn prostor, odnosno na internet što je dovelo do porasta digitalnog nasilja nad ženama i devojčicama, ukazuje u razgovoru za MCCM, Jelena Riznić, sociološkinja, Ženska solidarnost, Srbija.

Šta je osvetnička pornografija i zašto je u porastu?
Osvetnička pornografija je svako neovlašćeno snimanje, ali i neovlašćeno dijeljenje, kao i prijetnje dijeljenja eksplicitnog sadržaja sa seksualnim karakterom za koje je ponekad data saglasnost za snimanje (mada vrlo često ni to), ali ne i za distribuciju istog. Nova, pandemijska realnost u kojoj živimo primorala nas je da većinu svojih aktivnosti prebacimo u onlajn prostor, odnosno na internet što je dovelo do porasta digitalnog nasilja nad ženama i devojčicama. Međutim, i bez toga, korišćenje interneta je potpuno normalna aktivnost za sve, a posebno za novije generacije, zbog čega ni ne čudi podatak da je, prema istraživanju Autonomnog ženskog centra, svaka deseta srednjoškolka doživjela da neko objavi sliku ili video koji je ona poslala u povjerenju.

Zašto je za ilustraciju razmjera osvetnicke pornografije bitan slučaj kada je marta ove godine objelodanjena velika razmjena pornografskih sadržaja na aplikaciji Telegram, pretezno od strane muškaraca sa Balkana? I postoji li veza izmedju dječije pornografije (koja se pojavljivala u ovom slučaju) I osvetničke pornografije? 
Čini mi se da je ključno potcrtavati da ovo nije izolovan slučaj, nije stvar nekakve incidentnosti, već je i te kako povezano sa širim problemom. Taj problem se zove patrijarhat u kom je potpuno normalizovano da žensko tijelo pripada svima osim samim ženama. Ovakvim grupama se djevojčicama i ženama šalje poruka da nikada, nigdje i ni sa kim nisu bezbjedne, a to prosto pogađa svaku ženu - ideja da ne može imati elementarno povjerenje u svoju okolinu. Kada je riječ o povezanosti osvetničke i dječije pornografije, meni je tu veza jasna jer sam mišljenja da ne postoji dobra pornografija - svaka je dokumentovano nasilje (što i pokazuje činjenica da velike korporacije poput PornHub-a profitiraju upravo od snimaka nasilja nad ženama i djecom jer je to više od polovine cjelokupnog sadržaja na ovim sajtovima). opširnije >>>

POZIV ZA VEBINARE: Serijal o aktuelnim temama iz oblasti medijske pismenosti

Institut za medije Crne Gore u saradnji sa partnerima iz zemalja regiona organizuje seriju online razgovora sa regionalnim i međunarodnim stručnjacima o najaktulnijim izazovima iz oblasti medija i društvenih mreža sa kojima se susreću medijski radnici/e i građani/ke.
Nakon vebinara koji smo organizovali na temu “Osvetnička pornografija - digitalna prijetnja pogoršana pandemijom”, organizujemo još četiri vebinara u formi diskusija u periodu od 22 – 29. aprila 2021. a učešće je otvoreno putem registracije za sve zainteresovane učesnike.
 Za sve događaje je obezbijeđen prevod na albanski, bhcs i makedonski jezik. opširnije >>>

Osvetnička pornografija u regionu u porastu: Crna Gora priprema izmjene zakona i filtriranje spornih sadržaja

Digitalno nasilje u regionu je u porastu i zahtijeva udruženi odgovor, kroz hitnu promjenu zakona, saradnju sa tehnološkim kompanijama i različite nivoe edukacija, zaključak je regionalnog vebinara “Osvetnička pornografija - digitalna prijetnja pogoršana pandemijom”, koji je organizovao Institut za medije zajedno sa još šest medijskih organizacija iz regiona.

Rukovodilac za suzbijanje krivičnh djela visoko tehnološkog kriminala Uprave policije Crne Gore Jakša Backović, saopštio je da je u pripremi izmjena zakona kako bi na nivou Crne Gore mogli da se filtriraju i blokiraju sporni sadržaji na Internetu za koje nadležne institucije utvrde da su štetni. opširnije >>>

Vebinar na temu “Osvetnička pornografija: Digitalna prijetnja pogoršana pandemijom“

Institut za medije Crne Gore i šest partnerskih organizacija iz regiona vas pozivaju na vebinar na temu “Osvetnička pornografija: Digitalna prijetnja pogoršana pandemijom“, koji će se održati u četvrtak 22. aprila od 12-13:30 sati.

Osvetnička pornografija je vrsta onlajn nasilja kojoj je izloženo sve više mladih žena u regionu. Problem je pokazao svoje razmjere kada je početkom marta objedlodanjeno da na aplikaciji Telegram postoji skoro desetak grupa u kojima desetine hiljada, pretežno muškaraca sa područja Balkana, razmjenjuje različite pornografske sadržaje. Najveća grupa među njima - EX YU Balkanska soba, imala je oko 36.000 članova. Među sadržajima koji su deljeni bilo je i dječije pornografije.

Iskustva u Evropi i regionu ukazuju da je osvetnička pornografija u porastu tokom pandemije COVID 19.
Šta je osvetnička pornografija i zašto je u porastu? Koje posledice trpe žrtve i kako ih zaštititi? Šta možemo učiniti na prevenciji? Kakva su uporedna iskustva i prakse u region? opširnije >>>

LOKALNI MEDIJI: Između politike i profesionalizma

PIŠE: Mladen Zadrima, novinar

Prva asocijacija kada se pomene lokalni medij, čiji je osnivač neka opština u Crnoj Gori, jeste da se radi o mediju pod kontrolom onoga ko vrši vlast u određenoj opštini. Najčešče i nažalost to i jeste tako. Pogrešna percepcija da se finansiranje iz budžeta predstavlja kao nečija partijska volja, a ne da su to preusmjerena sredstva koja daju građani putem poreza, prireza i ostalih dažbina, iskrivila je sliku o tome što lokalni medij jeste, odnosno što bi trebalo da bude. Trebao bi biti servis svih građana, jer je lokalni medij vlasništvo i onih koji nijesu glasali za one koji vrše vlast. Tako jednostavno, a tako komplikovano. opširnije >>>

Djeca i mladi previše izloženi medijskom sadržaju

Djeca i mladi su previše izloženi medijima, sve manje čitaju i neophodno je i da učitelji i roditelji sa njima od najranijeg uzrasta analiziraju medijski sadržaj kako bi naučili da ga kritički sagledavaju, poručeno je sa panela koji je organizovao Institit za medije Crne Gore.

Institut za medije inspirisan manifestacijom „Dani Dragana Radulovića - Dijete je čovjek važan“ koji se organizuje povodom 70 godina od njegovog rodjenja organizovao je panel diskusiju “Djeca u svijetu medijskih čuda”. opširnije >>>

ZAŠTO SE DIJELE LAŽNE VIJESTI: Uvjerenja ispred istine

PIŠE: Nataša Novović, novinarka
I ako nekome nije bilo očigledno, pandemija koronavirusa nam je, jasno kao dan, pokazala opasnosti koje donose dezinformacije. Više nije riječ o nekom od, često bespotrebno naglašenih, političkih pitanja, uticaju na neku tekuću ili buduću političku kampanju, hvatanju političara i političkih partija u laži - riječ je o zdravlju i bolesti, često i o životu i smrti. 

Da važnost teme nije ni najmanje uticala na to da ljudi pažljivije razluče informacije od poluinformacija ili laži, nije se teško uvjeriti. Dovoljno je da u pretraživač ukucate 'vakcine' ili 'koronavirus'. Možete naići, na primjer na tvrdnju da "vakcine sadrže dihidrogen monoksid". Koliko ljudi će se sjetiti ili provjeriti šta je to? Kao 'dihidrogen monoksid' čita se hemijska oznaka H2O, odnosno - voda. Prosječnom čitaocu, međutim, može da zvuči vrlo zastrašujuće. opširnije >>>

POZIV ZA PANEL: Šta danas gledaju i čitaju naša djeca?

Ukoliko vas zanima kako mediji oblikuju naša shvatanja, kako funkcionišu društvene mreže, koje su vještine prepoznavanja lažnih vijesti i dezinformacija, kako prepoznati stereotipe u medijskom sadržaju, portal Čitaj izmedju redova je pravo mjesto za vas.
Za portal pišu poznati novinari i medijski eksperti iz zemlje i inostranstva. Svako iz svog ugla pokušava da rasvijetli goruća pitanja sa kojima se mediji suočavaju
Portal je dio projekta koji Institut za medije Crne Gore, uz podršku Ambasade SAD u Podgorici.
Kroz neformalnu Nacionalnu koaliciju za medijsku pismenost koju čine eksperti iz ove oblasti, predstavnici državnih institucija i civilnog sektora predložili su  Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta da se ,,medijsku pismenost'', kao obavezni izborni predmet, u svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori.

Poziv za učešće na dvodnevnom edukativnom hakatonu #Youth For MIL Solutions

April, 7. 2021 - Kako mladi u Crnoj Gori ocjenjuju medijski sadržaj, da li u njemu razlikuju korisne, beskorisne i štetne informacije i da li prepoznaju dezinformacije? Na koji način bi mladi mogli koristiti medijsku i informacionu pismenost za svoj lični razvoj, životne odluke i profesionalno opredjeljenje?
Kako najbolje mogu otvoreno izražavati svoje mišljenje i diskutovati o temama koje ih najviše zanimaju?
Dvodnevni hakaton je prilika da učenici srednjih škola daju odgovore na ova i mnoga druga pitanja,
u atmosferi timskog rada i povezivanja. Učestvovaće tri tima sa po pet članova, koja su se prethodno prijavila, ispunila zadatak i prošla ocjenu komisije. Ukoliko želite da vaš tim učestvuje u izradi praktičnih i kretivnih rješenje na teme iz medijske pesmenosti, prijavite se putem ovog linka.

Poziv za prijavu otvoren je do 19. aprila 2021. godine za sve srednjoškolce iz Crne Gore (15-18 godina). opširnije >>>

OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA U CRNOJ GORI: Dva puta mjeri, jednom sijeci

PIŠE: Svetlana Slavujević, novinarka
Početkom marta objelodanjeno je da na aplikaciji Telegram postoji skoro desetak grupa u kojima desetine hiljada pretežno muškaraca sa područja Balkana razmjenjuje različite pornografske sadržaje. Najveća grupa među njima - EX YU Balkanska soba, imala je oko 36.000 članova. U njima se mahom dijele pornografski video snimci i fotografije žena i djevojaka. Nakon oštre reakcije javnosti, u Srbiji su uslijedila hapšenja. Istraga je još uvijek u toku, ali većina spornih Telegram grupa su još aktivne, a otvaraju se i nove. opširnije >>>

ZAŠTO JE VAŽNA MEDIJSKA PISMENOST? Iz ugla Brana Mandica, Nenada Vujadinovica i Vuka Vukovica

Povodom Mjeseca medijske pismenosti, pitali smo profesora Nenada Vujadinovića, teoretičara medija Vuka Vukovića i novinara Brana Mandića zašto je važna medijska pismenost i što je prednost medijski pismenog građanina.

 

Pogledajte njihove odgovore!
1. Brano Mandić 

 

2. Vuk Vuković

 

3. Nenad Vujadinović

 

 

Ažuriranje života na društvenim mrežama

Sliku svoju čuvam

piše: Katarina Bulajić, rediteljka
Svjedoci smo formiranja profila sa slikama djece od njihovog rođenja. Van okvira ličnog utiska o takvoj pojavi, suštinsko pitanje je kako će jedno takvo dijete u budućnosti prihvati izgrađenu online sliku o sebi. Da li je činjenicom postojanja u virtuelnom svijetu, mimo njegovog znanja i saglasnosti, ograničena sloboda, a možda i narušena njegova ličnost?

Mart, 29. 2021 - Moje prve asocijacije na pomen „društvenih mreža“ su djetinjstvo i odrastanje. Konstantno upoređujem svoje sa iskustvom današnjih i budućih generacija. To su, pretpostavljam, radili i moji roditelji. Prirodno je da dolazi do promjena i to, kada govorimo o generacijskim promjenama, u konekstu kretanja na bolje, napretka. Međutim, u kojim sve smjerovima napredujemo i kako se to uzajamno odvija?

Život je danas, praktičniji u mnogim stvarima, ali da li je i kvalitetniji? Da li sebi polako oduzimamo suštinski smisao življenja? Možemo li reći da smo nešto „doživjeli“ ako smo osjetili dio atmosfere ili nešto vidjeli na fotografiji ili dok je događaj trajao isti snimali telefonom? Da li svaki trenutak mora da se iskoristi, prenese, podijeli, potroši odmah? Da li je ekskluzivno nešto što je važno, kvalitetno i tačno ili prvo objavljeno? Da li je selekcija puko slaganje podataka ili razlikovanje informacije od dezinformacija, važnog od nevažnog?

To su neka od mnogih pitanja koja konstantno i brzo razvijanje društvenih mreža donose odraslima, a mlade nepripremljene stavlja pred vrata kompleksnog, online svijeta koji je više skoro nemoguće odvojiti od oflajn ili svakodnevnog života. opširnije >>>

ODRŽAN PANEL: Mladi traže medijsku pismenost, omogućiti da bude izborni predmet u svim srednjiim školama

Obrazovanje mladih je ključno a i djeca sama traže medijsku pismenost, koja im je potrebna jer su oni digitalni “urođenici”, zaključeno je na današnjem panelu koji je organizovao Institut za medije Crne Gore.
Panel je imao za cilj da ukaže na značaj uvođenja izbornog predmeta medijska pismenost u svim srednjim školama, a ne samo u gimnazijama. Medijska pismenost je sada izborni predmet u sedam gimnazija u Crnoj Gori.

Na panelu su učestovali nastavnici i direktori srednjih škola u Crnoj Gori, predstavnici američke ambasade i Zavoda za školstvo. opširnije >>>

Birajte medijsku pismenost!

U okviru mjeseca medijske pismenosti, Institut za medije Crne Gore pokrenuo je kampanju ,,Birajte medijsku pismenosti'' kako bi dodatno motivisao učenike crnogorskih gimnazija da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet.
Učenici prvog razreda u ovom periodu godine biraju izborne predmete za školsku 2021/2022 godinu.
Tim povodom uradili smo kratke video forme ,,Rječnik medijske pismenosti'' u kojima mladi objašnjavaju pojmove sa kojima se susrećemo u onlajn svijetu. opširnije >>>

Medijski pismen učenik – funkcionalan građanin

Piše: Svetlana Jovetić Koprivica, profesorica
Ulaskom u novi milenijum, crnogorski obrazovni sistem je intenzivno nastojao da sprovede obrazovne reforme, sa manje ili više uspjeha u pojedinim oblastima. Danas već postajemo svjesni da medijska pismenost nije dobila mjesto koje joj po prirodi stvari pripada i koje zaslužuje

Iz neposrednog kontakta sa učenicama i učenicima srednjih škola, sa kojima radim već dvije decenije, saznajem da je njihova svakodnevica neraskidivo vezana za elektronske medije, internet platforme, društvene mreže. I to je ono što svi znamo.

Vrijeme koje prosječan učenik provodi  u neposrednom doticaju sa medijskim sadržajima gotovo da nije moguće mjeriti. Mnogi učenici tvrde da osim osnovnih životnih potreba, na uređaju koji posjeduju mogu da pronađu sve. Dakle, baš sve što im je potrebno. Mladost ima pravo na zablude. Zrelost ima dužnost da na te zablude ukaže. Ali gdje smo mi?! Nastavnici i roditelji. Dakle, odrasli! opširnije >>>

RODITELJI I MEDIJSKA PISMENOST: Svako vrijeme nosi svoje breme

Piše: Žarko Ivanović, psiholog i psihoterapeut

„Svako vrijeme nosi svoje breme“ kaže stara narodna izreka, a savremeni trenutak poseban paket izazova pripremio je za roditelje. Čini se kao nikad ranije pred roditeljima su složeni zadaci, pitanja, dileme. Utrkuju se i takmiče koji su važniji, a “vrijeme” kao da je sklopilo savez sa brzinom, netolerancijom i nerazumijevanjem za roditelje. opširnije >>>

DR ANA MARTINOLI: Medijska pismenost je problem onima koji žele da gradjani ne znaju što se oko njih dešava

Svako kome je interes da građani ne znaju šta se oko njih dešava i da ne razumiju društvene, političke i ekonomske procese kojih su dio – njemu medijska pismenost može biti problem i vještina koja nije poželjna, kazala je u u intevju za Institut za medije (IMCG) dr Ana Martinoli, profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu (FDU) ,producentkinja i teoretičarka medija.
Ona kaže da ima utisak da smo se pomirili sa percepcijom medija kao komercijalnih preduzeća, korporacija koja imaju isključiv zadatak – da zarade novac za svoje vlasnike i zadovolje politički ili ideološki zadatak koji će im obezbijediti održivost i uticaj.
Sa dr. Martinoli smo razgovarali o mejnstrim medijima, alternativnim medijima, medijskoj pismenosti. opširnije >>>

Održan panel ,,Film, književnost i medijska pismenost“ :

Živimo u eri post-istine, ali istina je i dalje važna

Ambasadorka Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da dezinformacije nagrizaju povjerenje u institucije i medije i dodala da EU planira da poveća javni nadzor kroz novi pristup ko-regulacije kao i da je medijska pismenost najvažniji korak u ovoj borbi.

 „Dezinformacije nagrizaju povjerenje u institucije i medije i štete našim demokratijama tako što narušavaju sposobnost građana da donose utemeljene odluke. One mogu polarizovati rasprave, stvarati ili produbljivati tenzije u društvu i potkopavati izborni sistem“, kazala je ona na panel diskusiji na temu  „Film, književnost i medijska pismenost“ koji je Institut za medije Crne Gore zajedno sa EU Delegacijom i EU info centrom organizovao povodom „Evropske nedjelje medijske pismenosti“

Panel diskusiju možete pogledati ovdje:

 

opširnije >>>

Cijena monetizacije života na društvenim mrežama

,,Izbrisala bih profil na Instagramu jer nikome ne bih ni nedostajala. To znam. Samo jedan klik i sve bi nestalo. Tek tako.”

Mart, 17. 2021. - „Znoj“ (Sweat) je poljsko-švedski film reditelja i scenariste Magnus von Horn-a. Film predstavlja isječak iz života i portret fitnes influenserke na Instagramu Silvije Zajac (Magdalena Kolesnik).
Kroz tri burna dana preplitanja Silvijinog offline i online života, autor nam daje uvid u psihološki profil influenserke, njenih pratilaca, a samim tim i cijele jedne grupacije koja postaje sve brojnija i uticajnija u društvu. 
Film počinje i završava na istovjetan način, Silvijinim energičnim, motivacionim treningom gdje je pored njenog savršenog izgleda i forme u fokusu osmijeh koji ne skida sa lica sve do trenutka dok ne završi s treningom i odloži mobilni telefon. U trenucima kad nije okružena pratiocima i ne snima se, uviđamo da je njen suštinski problem usamljenost i pored 600 000 pratilaca na Instagramu. Iako je okružena obožavateljima i dalje traga za iskrenom ljubavlju, fizičkim odnosom i intimom.
Njen problem gradira do javnog plakanja i isticanja sopstvene ranjivosti na nacionalnoj televiziji što je neprihvatljivo u iskonstruisanom  svijetu kojem pripada. Do te katarze, kroz ovu priču, dolazi preko znoja, suza i krvi na njenom licu u trenucima kad se ne snima za društvene mreže već očajnički pokušava da bude dio stvarnog društva. opširnije >>>

Nakon odluke australijskih vlasti da fejsbuk i gugl placaju medijima za objavljivanje vijesti: DA LI JE NAŠA AUSTRALIJA TAMO PREDALEKO?

Piše: Dr Meliha Meli Ramusović, ekspertkinja u oblasti masovnih komunikacija

Australijski zakon smatra se presedanom za slične legislative i u drugim zemljama, čiji bi cilj bio obavezivanje tehnoloških giganata da medijima plaćaju objavljivanje njihovog sadržaja. Ne treba očekivati da će ta borba za prava tradicionalnih medija, ali posredno i za odbranu demokratije i suvereniteta biti laka.
 
Manipulacija istinom i interesno motivisano cenzurisanje kompletne istine nije ništa novo. Fašizam i devedesete na Balkanu pokazale su nam dalekosežne posljedice uspješne valorizacije  ‘alternativnih  činjenica'. Ono što je novo je brzina, domet i  momentalna sveprisutnost  fiktivne fabrikovane stvarnosti koju donosi ekspanzija digitalne, internet, mobilne komunikacije. opširnije >>>

POZIV ZA UČEŠĆE NA PANEL DISKUSIJI: Film, književnost i medijska pismenost

Institut za medije Crne Gore zajedno sa EU Delegacijom i EU info centrom organizuje panel diskusiju na temu „Film, književnost i medijska pismenost“, povodom „Evropske nedjelje medijske pismenosti“.

Kako se film i književnost koriste u promociji humanih vrijednosti, a kako u službi manipulacije, širnja stereotipa i propagande? Koliko mogu doprinijeti u razvijanju kritičkog mišljenja i zašto je to važno? Koja je njihova veza sa konceptom medijske pismenosti i kako se mogu koristiti u nastavi medijskog obrazovanja, neke su od tema panela koji će se održati 19.03. u 12 h, u EU info centru u Podgorici. opširnije >>>

NOVINARKE I OSMI MART: Žrtve diskriminacije od redakcija do online prostora

Piše: Vesna Rajković Nenadić

Kakav je položaj novinarki danas u Crnoj Gori u vrijeme pandemije koronavirusa, jačanja desničarskih snaga i uticaja crkve, ali i sve češćeg uvredljivog govora kojem su izložene u javnom prostoru u komentarima čitalaca i na društvenim mrežama?

U medijima u Crnoj Gori, na osnovu rezulata istraživanja “Položaj novinarki u crnogorskim medijima” koje je urađeno prije početka korona krize radi više žena nego muškaraca. To nije novost, jer godinama unazad novinarstvo važi za “žensku profesiju”. Novo je, međutim, da je više žena na mjestima odlučivanja -  ženama tako više nijesu nedostupne visoke pozicije jer zauzimaju polovinu ili čak nešto više od polovine rukovodnih mjesta.
Ravnomjerna zastupljenost žena i muškaraca na mjestima odlučivanja i veći broj novinarki koje rade u medijima, u jednom dijelu znači poboljšanje položaja žena, ali feminizacija profesije koja je slabo plaćena i nema definisanog radnog vremena, može da predstavlja i odraz njene degradacije, zaključila je autorka istraživanja Duška Pejović.

Istraživanje je pokazalo da svaka četvrta ispitanica smatra da je da je javnost, sagovornici ili kolege drugačije tretiraju zato što je žena. Navode da su degradirane u odnosu na kolege kroz komentarisanje fizičkog izgleda, neprijatno ponašanje ili udvaranje, stavove da žena nije ravnopravna sagovornica i da manje zna od muškog kolege, kao i neprimjerene opaske da je novinarkama bolje da kuvaju ručak nego da se bave novinarstvom. opširnije >>>

Mobilna aplikacija - Vodič za dezinformacije

Podgorica, 4. mart 2021. - Britanska organizacija Albany Associates, u saradnji sa regionalnom mrežom partnera za razvoj medija, i uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, razvila je mobilnu aplikaciju ,,Disinformation Toolkit (Vodič za dezinformacije).  Regionalnu mrežu predvodio je Mediacentar Sarajevo, a mreža uključuje i Institut za medije Crne Gore, Albanski Institut za medije, KosovaLive, Makedonski Institut za medije i Novosadsku školu novinarstva u Srbiji.

Aplikacija ,,Disinformation Toolkit (Vodič za dezinformacije)'' je dostupna na Google i Apple onlajn prodavnicama i na sajtu Disinformation Toolkit.

Aplikacija pruža set onlajn alata i uputstva za identifikovanje dezinfomacija na Zapadnom Balkanom, a korisnicima nudi listu dodatnih resursa za detaljnije praćenje objavljivanja novih alata i edukativnih materijala iz oblasti verifikacije sadržaja te niz pojmova koji su značajni za razumijevanje medijske pismenosti. 

Aplikacije je, osim za novinare koji se u svakodnevnom radu susreću sa sumnjivim medijskim sadržajem, korisna i za studente novinarstva, te mlade ljude koji su zainteresovani za provjeravanje činjenica. 

 

Obrazovanje za XXI vijek

U okviru konsultacija sa javnošću u pripremi godišnjeg Programa rada koje je pokrenula Vlada, IMCG je dostavio prijedlog da se usvoji Strategija medijske i informacione pismenosti Crne Gore sa pratećim Akcionim planom za 2021. godinu. Prijedlog se uklapa u četvrti prioritet iz koncepta Programa „Obrazovanje i društvo zasnovano na znanju“.

Podgorica, 25. februar 2021. - Institut za medije Crne Gore (IMCG) se aktivno samostalno i u Nacionalnoj koaliciji za medijsku pismenost već četiri godine zalaže za uvođenje predmeta Medijska i informaciona pismenost u sve srednje i osnovne škole u Crnoj Gori, a ne samo gimnazije, u kojima je izborni predmet od 2009. godine. Ta okolnost je mlade koji pohađaju gimnazije stavila u privilegovan položaj, iako je u XXI vijeku neophodnost za svu djecu i mlade da prepoznaju opasnosti koje dolaze sa digitalnih platformi i da ovladaju vještinama kritičkog promišljanja, što nudi koncept medijsko-informacione pismenosti. 

Problemi modernog doba koji ostavljaju ozbiljne posljedice na ukupno stanje u društvu su kampanje laži, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sadržaja, kojim obiluju medijske platforme, a što vrlo često ugrožava demokratska društva. Sami smo svjedoci polarizacije u društvu kojima doprinose pad profesionalnih standarda i društvene mreže. opširnije >>>

Vidljivije i jače protiv onlajn nasilja nad ženama

Februar 23, 2021 - Onlajn nasilje prolazi nekažnjeno i nadležni imaju selektivan ili pasivna odnos prema ovoj sve učestalijoj pojavi, zbog čega je neophodna udružena akcija pojedinaca, državnih institucija I civilnog društva na suzbijanju pojave koja ima štetne posledice na živote ne samo onih koji su preživjeli nasilje, već I na društvo u cjelinu, zaključak je vebinara o onlajn nasilju koji je orgamozovao Institut za medije.
Ukazano je da su žene posebno izložene onlajn nasilju. Posebno su opasni ukorijenjeni, okoštali stereotipi koji su izvor rodno zasnivanog nasilja, podstiču društvenu i ekonomsku marginalizaciju žena i obeshrabrujuće djeluju na njihov javni angažman.
Preko 70 građana, civlnih aktivista, novinara, poslanika, predstavnika/ca Kancelarije zaštitnika ljudskih prava, Agencije za elektronske medije, Kancelarije za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, razgovarali su danas o načinima prevencije I zaštite od onlajn nasilja  na vebinaru "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu". opširnije >>>

Život za publiku ili za sebe

piše: Vuk Perović, filmski kritičar

Filmovi su medijske poruke, čija analiza i dekonstrukcija bi mogli biti dio časova medijsko-informacione pismenosti. Nedavno smo takav predlog dali osvrtom na film „Društvena dilema“, a sada to činimo pogledom na sjajni „Trumanov šou“. Satira usmjerena na dekonstrukciju fenomena rijaliti programa i komercijalizacije ljudskog postojanja.

Februar 22, 2021 - Truman Burbank čovjek je čiji život gleda cijeli svijet. Ili bar njegov veliki dio. Trumanov život je, što bi rekli “na izvolte”, svakom ko upali televizijski aparat.
“Trumanov šou” jedan je od onih filmova koji su položili test vremena i koji su i danas izuzetno aktuelni. Ali ono što autorima filma nije ni palo na pamet, iako su se dotakli brojnih važnih tema ljudske egzistencije, je da bi ono što se Trumanu dešava i na šta je naveden prevarom, negdje kasnije, tek koju deceniju, neko na to rado pristao sam od sebe. Da na društvenoj mreži omogući da njihov život, koji je naravno kao televizijska reklama, bude dostupan 24 sata. opširnije >>>

Poziv za vebinar "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu"

Podgorica - Institut za medije Crne Gore vas poziva da se pridružite vebinaru ,,Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu'', koji se organizuje 23. februara, u 12h.

Povod za razgovor je zabrinjavajući rast uvredljivog govora na internetu, a posebno na društvenim mrežama i u komentarima onlajn medija. Takav govor je često dio kampanja protiv pojedinaca, kritičara/ki određenih društvenih pojava, a sve učestalija meta neprimjerenih napada i kampanja su žene.

Posebno zabrinjava što su uvrede na račun fizičkog izgleda, bračnog statusa i privatnog života žena koje se bave javnim poslom uočene u etabliranim onlajn medijima u Crnoj Gori koji imaju značajnu publiku i uticaj na javno mnjenje.

Stoga će o rodno zasnovanom nasilju na internetu i o rješenjima za suzbijanje uvredljivog govora i govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama govoriti:

- Dušanka Pejović, novinarka
- Maša Elezović, civilna aktivistkinja
- Nevena Krivokapić, pravnica
- Milica Bogdanović, istraživačica IMCG

Razgovor će moderirati Vesna Rajković Nenadić, u ime Instituta za medije.

Najljubaznija vas molimo da učešće potvrdite do 20. februara na e-mail:[email protected], a nakog toga ćemo vam poslati link za vebinar.

Vebinar je dio projekta "Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“ koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih
poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici.

MLADI I JUTJUB: Rat sa jutjuberima je unaprijed izgubljen

Piše: Vesna Rajković Nenadić

Roditelji ne treba djeci da zabranuju da gledaju jutjubere već da sa njima otvoreno razgovaraju o sadržaju, ali više iz pozicije radoznalosti, pozicije nekoga ko zaista želi da razumije, ko se pomalo čudi i preispituje. Jedan od načina je I da javni servisi osnivaju jutjub kanale za djecu preko kojih bi mogli ostvariti uticaj na mlađe.

Baka Prase, Braca Gajić, Dex Rock, Srbijan, Đole, Darko – kao iz topa odgovara osmogodišnjak na pitanje koje jutjubere gleda.
Sate provodi ispred kompjutera ili telefona i njegovi roditelji su zbog toga očajni. Na pitanje zašto ih gleda, odgovara da su jako zanimljivi. “Testiraju neke puške, petarde koje mogu da unište ruku, glavu”, pokušava nemušto da objasni što mu je to toliko zanimljivo da sate provodi gledajući razne klipove koje jutjuberi svakodnevno izbacuju. opširnije >>>

Sa nastavnicima o medijskoj pismenosti

Zaposleni u obrazovnom sistemu imaju važnu ulogu u promociji medijske pismenosti i jačanju pozicije ovog predmeta u svim školama u Crnoj Gori.

Podgorica, 10. februar 2021. - Institut za medije Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Jačanje medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori'' kako bi nastavnike iz crnogorskih osnovnih i srednjih škola podstakli da promovišu medijsku pismenost i motivišu učenike da biraju ovaj predmet.

Institut za medije, kroz Nacionalnu koaliciju za medijsku pismenost, zagovara da se medijska pismenost izučava već u osnovnoj školi kroz novinarsku sekciju ili dodatnu nastavu, te da bude obavezan izborni predmet u svim srednjim školama u Crnoj Gori.

Razgovor sa zaposlenima u obrazovnom sistemu vodili su nastavnici Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić koji imaju višegodišnje iskustvo u predavanju medijske pismenosti. Dio nastavnika, zbog mjera prevencije koronavirusa, događaj je pratio putem platforme Zoom.  opširnije >>>

Mini anketa o navikama i percepciji srednjoškolaca o medijima i njihovom uticaju

Medijska pismenost i mladi

autori: Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić, profesor/ica maternjeg jezika i književnosti

Februar, 9 2021. - Da li smo, zaista, učinili sve da svijet koji ostavljamo mladim ljudima bude bezbjedno i zdravo mjesto koje svima pruža jednake šanse? Čime možemo doprinijeti da budućnost bude po mjeri čovjeka?
Odgovornost donosilaca odluka o tome kakve ćemo sadržaje ponuditi djeci u toku njihovog školovanja važno je pitanje današnjice u crnogorskom obrazovanju.

Nacionalna koalicija za jačanje Medijske pismenosti u Crnoj Gori, između ostalih članova, okuplja i nastavnike Crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti. U želji da skrenu pažnju na značaj medijskog opismenjavanja učenika, podsticanja i razvijanja njihovih kompetencija kritičkog mišljenja i slobodnog rasuđivanja, nastavnici Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić sproveli su istraživanje u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“  i  Srednjoj mješovitoj školi „Golubovci“. Istraživanjem je obuhvaćeno 78 učenica i učenika, riječ je o mladim ljudima, sedamnaestogodišnjacima, koji pored obaveznih predmeta bivaju u prilici da biraju izborne predmete, te izučavaju sadržaje za koje procjenjuju da mogu biti od značaja za unapređivanje njihovih znanja, sposobnosti i vještina. opširnije >>>

ŠTELOVANJE HAOSA
Ili: na koju stranu će mediji zaokrenuti kod Albukerkija

Svakako da su društvene mreže samouređujući vrtlozi medijskog hiperprostora. Dobro novinarstvo mora prodrijeti u njihov kod, rasijati informacije na nov način, iskoristiti freške navike čitalaca, a izbjeći stare zamke struke. U tom slučaju, možda i preživi.

piše: Brano Mandić, pisac i novinar

Februar 2, 2021. - Ako si duhovna osoba sa manjkom vremena, milost YouTube prečica može te dovesti do pojedinih fakina kakav je Alan Vots, filozof zabavljač, kako je sebe nazivao, genijalan za pred san, utemeljen u svom talentu da dubine istoka privede zapadnoj raji. Ikona hipi perioda, Vots me često gurne u san, paradoksalno, video porukama u kojima poziva na buđenje, ali tako lijepim baritonom da buđenje odložim do jutra, kad zaboravim većinu toga što je ovaj komesar zena imao da kaže.

Ipak, prije nekoliko noći zaspao sam sa njegovom tezom kako je novac informacija, i ujutru se probudio čilo i sretno što sam shvatio: novac zaista jeste informacija putem koje se razmjenjuje ideja o bogatstvu. Novac nije bogatstvo već njen ekvivalent, kao što su ove riječi samo ekvivalent, nadam se pouzdan, onoga o čemu mislim. Ne bih Votsovu tezu mučio cinizmom – ako je novac informacija, jesu li onda banke mediji? Mogao bih reći da se u medijima odomaćio bankarski princip brojanja klikova, praćenja trendova, frendova, tagova i grafikona prodaje, što uveliko određuje sadržaj. To jeste tema, i to validna, ali na umu mi je nešto drugo. opširnije >>>

Predlog preporuka politika iz oblasti medijsko-informacione pismenosti

Podgorica, februar 2021. - Institut za medije je pripremio dokument Predlog preporuka politika iz oblasti medijsko-informacione pismenosti s ciljem da doprinese otvaranju dijaloga u društvu o potrebi jasne viziije razvoja informacijsko komunikacionog sektora, na način da njen važan dio mora biti medijska pismenost. Priustnost medijske pismenosti u sveobuhvatnoj strategiji daje jasnu poruku, da se radi o jednako važnom strateškom cilju za koji će država brinuti na nivou opšteg digitalnog razvoja.

Dokument možete pogledati ovdje >>>

 

Radionica medijske i informacione pismenosti: (Zlo)upotreba društvenih mreža u kriznim situacijama

Medijskom pismenošću do osviješćenog građanina

Podgorica, 28. januara 2021. - NVO aktivisti, mladi novinari i studenti, njih 16, ušestvovali su minule sedmice na jednodnevnoj radionici Instituta za medije posvećenoj fenomenu društvenih mreža sa osvrtom na poslednja dešavanja zabrane slobode govora u slučaju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, te na moguće posledice odbijanja tehnoloških kompanija da prezmu etičku odgovrnost za sadržaje koje distribuiraju i selektuju.
Sagledavajući izborni i postizborni period u Americi novinarka Biljana Jovićević, koja godinama prati i izvještava o spoljno-političkim dešavanjima, je dala pregled poslednjih, spornh praksi koje se odnose na ponašanje medija, društvenih mreža, ali i ukazala na sve veći rast popularnoti takozvanih aletrnativnih, progresivinih medija u SAD-u.
Cilj radionice je bio prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, te spornih i neetičnih praksi medija u kriznim situacijame, a koje nose potencijal dodatne polarizacije društva i urušavanja demokratije.

Razgovor je moderirala istraživačica i programska koordinatorka Instituta za medije Milica Bogdanović, koja je dala osvrt na poslednja istraživanja Instituta posvećena narativama koji sadrže uvredljivi govor i dezinformacije, a u porastu su u onlajn medijima u Crnoj Gori i na društvenim mrežama, te političko-ekonomskim aspektima različitih tipova medija i komunikacijskih praksi koji kreiraju i šire govor mržnje, dezinformacije i propagandu. opširnije >>>

Mikro-blog i makro-politika: kako do dijaloga?

piše: Vuk Vuković, producent i teoretičar medija

Podgorica, januara 2021. - Čini se da je današnja medijska kultura u Crnoj Gori puna odgovora i da, kao zajednica, sve znamo. Instant odgovore o ekonomskim, političkim, religijskim i identitetskim temama čitamo gotovo svakodnevno u kolumnama, reakcijama i komentarima. Istorijske činjenice izvlačimo iz rukava, a ustavno-pravne dileme tumačimo bez zadrške. Komentarišemo isključivo objektivno, nikada na osnovu ličnog vrijednosnog sistema i uvijek bez emotivnog uplitanja. Za dijalogom nema potrebe, potpuno smo zadovoljni mnoštvom monologa.

Stiče se i utisak da je današnja medijska kultura između sokratovske izreke „znam da ništa ne znam“ i dekartovskog stava „mislim, dakle postojim“ izabrala i afirmisala nepostojeću maksimu – mislim, dakle ne znam. I baš zbog toga, ovaj tekst je niz pitanja i dilema, a ključno je – kako bi danas izgledala Crna Gora bez političkog angažmana na društvenim medijima? opširnije >>>

Demokratija i cenzura na društvenim mrežama

Zabrana — za i protiv

piše: mr. Jelena Jelušić doktorandica i asistentica na Katedri za studije radija, televizije i filma Univerzitetu Nortvestern (Evanston, Ilinoj, USA)

Da li su društvene mreže imale pravo da sankcionišu Trampa? Zašto društvenim mrežama više odgovara da budu svrstane u tehnološke, nego u medijske kompanije? Da li je logično da se tehnološke kompanije, poput Fejsbuka, Tvitera, bave distribucijom vijesti i njihovom selekcijom? Zašto se pokušava ograničiti tržišni monopol društvenih mreža ? Koliko taj monopol urušava standarde demokratskog društva? Da li su društvene mreže kompetentne da adresiraju pitanja slobode govora?  To su neka od pitanja kojima se u analizi za Institit za medije bavi Jelušić.

Podgorica, januara 2021-Nakon što su desničarski ekstremisti pokušali da napadnu odredjene političare tokom pohoda na Kapitol 6. januara, veliki broj društvenih mreža ograničio je ili potpuno zabranio postove tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, dok su Amazon i Gugl ukinuli hosting Parler-u, konzervativnoj verziji Tvitera. Ovi postupci su izazvali i pozitivne i negativne reakcije. Što se društvenih mreža tiče, ove reakcije izazvane su dijelom zbog toga što predstavljaju značajno odstupanje od tolerantnog pristupa koji su društvene mreže imale prema Trampu do tada, najčešće birajući da poštuju pravo na slobodu izražavanja njega i njegovih istomišljenika.

Pristalice zabrane, izmedju ostalog, ističu etičke aspekte odluke — na primjer Tviterova odluka da zaključa Trampov nalog donijeta je zbog toga što su objave tadašnjeg predsjednika uticale na vrlo vjerovatne prijetnje nasiljem. Facebook i Instagram ističu da je njihov prioritet da poštuju pravo na slobodu izražavanja, ali da ona može da postoji samo u demokratiji, koju su Trampovi postupci prijetili da ugroze, što je na kraju motivisalo odluku da se njegovi profili na Fejsbuku i Instagramu zaključaju. opširnije >>>

Okončan program obuke i stažiranja mladih novinara i studenata: “Prvi korak ka redakciji”

Podgorica, januar 2021. - Deset mladih novinara i studenata fakulteta društvenih nauka uspješno je ovih dana završilo obuku i stažiranje u vodećim crnogorskim medijima u okviru projekta koji je realizovao Institut za medije.

Posebno je značajno što je njih šestoro nastavilo neku vrstu novinarskog angažmana u medijima u kojima su obavili praksu, što ukazuje na kvalitet kandidata i projekta koji je realizovan.

Obuku Instituta za medije i dvomjesečno stažiranje u redakcijama Vijesti, Pobjede, CIN-a, Novinske agencije MINA I PCNEN-a prošli su: Jovana Petričević, Marija Brnović, Marija Pešić,  Milica Lipovac, Miljana Kljakić, Petra Marković, Teodora Đurnić, Željka Zvicer, Filip Jovanovski i Ivan Ivanović.
Njih desetoro su izabrani u jakoj konkurenciji izmedju trideset mladih novinara i studenata koji su se prijavili na konkusu  Institita za medije. opširnije >>>

Kad nema informacija, haraju dezinformacije

Piše: Nataša Novović

Iz vlade je najavljena "komunikaciona strategija" u vezi sa vakcinacijom, međutim, dok taj proces bude realizovan, građani će, po svemu sudeći, imati već formirane stavove o vakcinama, često zasnovane na dezinformacijama.
Našim sagovornicama, različitih starosnih iz obrazovnih profila, zajedničko je da im smeta svakodnevno suvoparno izvještavanje o broju zaraženih, dok detaljnijih informacija o virusu i vakcinama nema.

Podgorica, 20. Januara 2021. - Iako je zemlja teško pogođena pandemijim koronavirusa, polovinom januara 2021. i dalje se precizno ne zna kada će i koliko će vakcina Crna Gora obezbijediti za svoje građane. U danima kada su evropski i većina medija u regionu izvještavali o pristizanju vakcina i prvim vakcinacijama, kod nas su na naslovnim stranama bile crkvene, identitetske i slične teme.

Prema podacima objavljenim krajem decembra 2020. godine
42 odsto građana Crne Gore vakcinisalo bi se protiv koronavirusa kada bi vakcina bila dostupna. Istraživanje IPSOS-a je pokazalo je da je broj građana koji bi se vakcinisali protiv koronavirusa u odnosu na oktobar porastao za četiri odsto. Ipak, više ljudi je kazalo da ne bi primilo vakcinu - 43 odsto, dok 16 odsto građana nije znalo ili nije htjelo da odgovori. opširnije >>>

Radionica medijske i informacione pismenosti: (Zlo)Upotreba društvenih mreža u kriznim situacijama 

Institut za medije Crne Gore vas poziva da se prijavite na radionicu iz oblasti medijske i informacione pismenosti koja će se održati 28.01.2021. od 10:00 do 14:00 sati, u prostorijama hotela “Ramada” u Podgorici. Radionica je namijenjena predstavnicima organizacija civilnog društva kao i medijima koji žele da usvoje nova znanja i vještine u ovoj oblasti i koji su zainteresovani da unaprijede postojeće aktivnosti na polju medijske i informacione pismenosti (MIL).
Radionica ima za cilj da poveća kapacitete za razumijevanje MIL-a i njegovu važnost za razvijanje kritičkog mišljenja i prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, u najširem smislu te riječi. opširnije >>>

Novinarstvo između ukusa i neukusa

piše: Irena Rašović, novinarka

Podgorica, 18. januara 2021. - Pod pritiskom različitih interesa, novinarstvo sve češće trpi i posljedice tabloidnog pristupa i senzacionalizma.
Umjesto suštinskih tema, bavimo se bojom ili krojem nečijeg sakoa zadovoljavajući najprizemniju malograđansku znatiželju, jureći klik više na društvenim mrežama. Da modni stil javnih ličnosti igra važnu ulogu u životu i politici i da se o tome, posebno u zapadnim medijima, odavno polemiše - nije sporno, ali ni to da se takva kritika uglavnom vezuje za žene i da njihove profesionalne zasluge često stavlja u drugi plan. I mi postajemo žrtva sličnih stereotipa. Analiza načina oblačenja i fizičkog izgleda javnih ličnosti, te izvlačenje zaključaka na osnovu toga, sve je prisutnije i u našim medijima, pritom otvarajući pitanja: jesu li te informacije zaista značajne za širu javnost, je li im mjesto u informativnom novinarstvu, da li, pored povećanja čitanosti, vode do diskreditovanja pojedinaca, te gdje je granica izmedju profesionalnog izvještavanja i podilaženja ukusu javnosti. opširnije >>>

Da li odlazak Trampa sa društvenih mreža rješava stvar?

piše: Danica Ilić, Mreža za etičko novinarstvo, London
 
Podgorica, 12. januara 2021. - “Na društvenim mrežama se ponašaj kao da u svakom trenutku gostuješ uživo na televiziji“,  savjet je koji mi je profesor onlajn novinarstva i medijskih poslovnih modela, Pol Kaplan, dao godinu dana nakon nastanka  Tvitera. Ovih dana Tviter i Fejsbuk su u centru pažnje, jer su ukinuli profil odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa zbog, kako navode, rizika od daljeg podsticanja na nasilje. Podsjetimo, Tramp je pozvao svoje pristalice da sa skupa u centru Vašingtona odu do zgrade Kongresa u koju su potom, oni najradikalniji upali. U nasilju koje je uslijedilo umrlo je pet osoba.

Da je Tramp uživo u TV programu pozivao na nasilje, vrijedjao i diskriminisao Muslimane, izbjeglice, žene, novinarke i novinare, iznosio neistine i neprovjerene informacije, svaki profesionalni voditelj, producent i urednik koji se rukovodi etičkim kodeksom svoje profesije, ili bi reagovao, ili bi prekinuo njegovo gostovanje. Američki je predsjednik sve nabrojano činio godinama unazad i to na nekoliko američkih TV kanala, a ponajviše na svom Tviter nalogu. Zato je reakcija Fejsbuka, Tvitera, Snepčeta i ostalih, smatraju mnogi, opravdana, ali zakašnjela. opširnije >>>

U Crnoj Gori sve prisutniji narativi koji sadrže govor mržnje i dezinformacije

Kako se kreira i plasira netačni i uvredljivi sadržaj

Podgorica, januar 2021. -  Institut za medije Crne Gore je u saradnji sa Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM) istražio narative koje sadrže govor mržnje i dezinformacije, a koji se šire u crnogorskim medijima i na društvenim mrežama. Prethodno je urađeno istraživanje o političko-ekonomski aspektima različitih vrsta medija koji šire govor mržnje, dezinformacije i propaganda. (istraživanje pogledajte ovdje >>>).
Istraživanje je, na osnovu jedinstvene metodologije, sprovedeno u sedam zemalja Zapadnog Balkana i u Turskoj, a cilj je da se institucijama, organizacijama civilnog društva, medijskoj zajednici i građanima da bolji uvid vrste narativa koji se o različiti ciljnim grupama (migranti, novinari, zagovornici  i protivnici Zakona o slobodi vjeroispovijesti) kreiraju i plasiraju u domaćim medijima i na društvenim mrežama.
U narednoj fazi projekta uradićemo istraživanje o povjerenju u medije.
Tragajući za narativima koji sadrže govor mržnje, a koji su pratili ove važne teme u crnogorskim medijima i na društvenoj mreži Fejsbuk, zabilježili smo niz narativa koji sadrže elemente govora mržnje, dezinformacija i propagande.
Tipovi medija i komunikacijske prakse koje su u ranijem istraživanju prepoznati kao sporni i kroz ovu analizu su se pokazali kao kanali kojima se plasira neprihvatljivi sadržaj.
Ova analiza je pokazala da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema govora mržnje, ali je kao problematičan segment u njihovom radu prepoznata neadekvatna moderacija komentara čitalaca. U komentarima se nerijetko pojavljuje uvredljiv govor na račun različitih etničkih, vjerskih i seksualnih manjina, lične uvrede na račun političkih ili ideoloških protivnika anonimnih komentatora.
Takav sadržaj dodatno se širi na Fejsbuk stranicama koje dijele stavove i ideje desno orijentisanih partija i interesnih grupa. Takođe, na Fejsbuk stranicama etiketiraju se civilni aktivisti, novinari i druge javne ličnosti čiji su stavovi drugačiji od onog što zagovaraju ove stranice.
Adekvatna reakcija nadležnih institucija i dalje nedostaje u slučajevima širenja govora mržnje i lažnih vijesti u medijima ili na društvenim mrežama. Za rješavanje ovog problema još nije pronađeno rješenje koje bi se primjenjivalo umjesto neprihvatljivog hapšenja osumnjičenih za širenje dezinformacija i pasivnog pristupa problemu dezinformacija.

Analiza je dostupna na sljedećem linku >>>
This research is also available in English here (download) >>>