Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije

Podgorica, oktobar 2017 - Početkom oktobra u Institutu za medije Crne Gore je održana obuka za devet osoba sa invaliditetom (OSI), koje su tokom višednevne radionice unaprijedile poslovne, komunikacione vještine.
Obuka „Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije“ je partnerski projekat Instituta za medije (MMI) , Centra za demokratiju i ljudska prava ( CEDEM) i Centra za strane jezike i prevođenje “Double L .”
Većina učesnika obuke će biti radno angažovana u tri pomenute organizacije, a Institutu će se uskoro pridružiti jedan od polaznika i stečena znanja usavršavati na poziciji poslovnog sekretara.

Jelena Jovanović o istraživačkom novinarstvu

Novinarka dnevnog lista “Vijesti” Jelena Jovanović dobitnica prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu, govori o tome gdje je istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori danas, o nerasvijetljenim napadima na novinare, o potrebi da novinari imaju odgovarajuću zaštitu i zakonom regulisani status, te o zaštiti radnih prava novinara.

Jelena Jovanović, dobitnica EU nagrade za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu

 

URUČENE EU NAGRADE ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

Jeleni Jovanović prva nagrada

Druga nagrada pripala je novinarkama Mileni Perović Korać i Milki Tadić Mijović, dok je najbolji mladi novinar Ivan Čađenović

Podgorica, 11. maj 2017 - Novinarka dnevnog lista “Vijesti” Jelena Jovanović dobitnica je prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu, za serijal tekstova o tome kako su nepoznate osobe, najvjerovatnije pripadnici kriminalnih klanova, nezakonito postavile kamere i nadgledale javni prostor na više lokacija u Kotoru.
Druga nagrada pripala je Mileni Perović Korać i Milki Tadić Mijović, iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, za serijal priča pod zajedničkim naslovom “Korupcija na lokalnom nivou – Kolašin”, dok je najbolji mladi novinar Ivan Čađenović, iz Dnevnog lista “Vijesti”, za serijal tekstova o sumnjama da je dekan Pravnog fakulteta UCG plagirao udžbenik i doktorski rad.
Odluku o nagradama donio je žiri u sastavu: dr Olivera Komar (predsjednica), Dragoljub Vuković, Snežana Nikčević, Sonja Drobac i Olivera Nikolić.
Nagrade dobitnicima na današnjoj svečanosti u Podgorici uručila je šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Plamena Halačeva.
U obrazloženju žirija navodi se da prvonagrađenu priču Jelene Jovanović “odlikuju sve bitne vrline kvalitetne istraživačke priče kao što su društvena relevantnost, objektivnost i nepristrasnost, kvalitet argumenata i samostalno prikupljenih dokaza“.
-Žiri dodatno želi da istakne profesionalnu hrabrost novinarke koja se prva uhvatila u koštac sa ovom temom, kako bi skrenula pažnju nadležnih institucija na do tada nerazotkriveni društveni problem, navodi se u obrazloženju prvonagrađane priče.
U drugonagađenoj priči, po mišljenju žirija, novinarke Milena Perović Korać i Milka Tadić Mijović „uspješno ukazuju na niz spornih načina na koje je trošen novac iu budžeta opštine Kolašin i raspetljavaju zamršeni niz tragova  – od neuobičajeno visokih troškova za gorivo ili prodaje opštinskog zemljišta po netržišnim cijenama, preko „grešaka“ zbog kojih je opština Kolašin pretrpjela značajnu materijalnu štetu do dodjeljivanja javnih radova bez tenderske procedure“.
-Sa jedne strane, detaljno potkrepljujući svoje tvrdnje dokumentima, a sa druge prenoseći izjave i svjedočenja osoba koja se sumnjiče, novinarke uspijevaju da ispričaju izbalansiranu priču koja ukazuje na potencijalno ozbiljnu i sistemsku zloupotrebu javnih resursa na nivou jedne crnogorske opštine, navodi se u obrazloženju žirija. 
Mladi novinar Ivan Čađenović u nagrađenom serijalu, „za razliku od velikog broja drugih sličnih tekstova pažljivo prati sve tragove, veoma vješto otkrivajući različite slojeve ne samo konkretnog slučaja plagijata, već i pokušaja da se on sakrije od očiju javnosti“.
-Kritički pristupajući veoma značajnoj i osjetljivoj temi, novinar samostalno pronalazi i ubjedljivo analizira dokaze, konsultuje sve relevantne strane i izvore i razotkriva skrivene do tada u javnosti nepoznate elemente ovog slučaja. Pri tom, serijal ima i ogroman društveni značaj zbog reakcije koju je proizveo uspješno pozivajući cjelokupnu akademsku zajednicu na odlučnu borbu protiv plagijata i akademskog nepoštenja, koja već sada rezultira konkretnim učincima na tom planu, navodi se u obrazloženju žirija.
Prvonagrađeni autor biće nagrađen sa 4.000 eura, a drugonagrađeni i najbolji mladi novinar sa po 3.000 eura.
Na ovogodišnji konkurs stiglo je 17 istraživačkih priča.
Nagrade EU za istraživačko novinarstvo dodijeljene su treći put za redom, u okviru regionalnog projekta koji se posredstvom Mirovnog institute u Ljubljani realizuje u šest zemalja regiona (Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i na Kosovu) i Turskoj.
Kordinator za Crnu Goru je Institut za medije Crne Gore.

JOVANOVIĆ: OVAKVIH PRIČA MORA BITI VIŠE
- Iako sam mislila da je istraživačko novinarstvo praktično na izdisaju, ova nagrada mi uliva nadu da nije baš tako i da se još vrijedi boriti za one priče koje udaraju u srž problema i građanima, a ispostavilo se i nadležnima, otvaraju oči i utiču da počnu da rade svoj posao.
Ne čudi što sam tako mislila, jer priču koja je prvonagrađena praktično nijedan takozvani medij u Crnoj Gori nije prenio dok o tome nisu počele zvanično da se oglašavaju državne institucije zadužene za to pitanje.
Pravog novinarstva zapravo nema bez istraživačkog novinarstva, jer samo takve priče mogu da mijenjanju društvo, odnosno one stvari koje ne valjaju.  Znamo svi koji radimo u medijima da takvih priča ne može biti svakog dana, ali se moramo potruditi da ih bude što više, jer nam je glavni posao da istina izađe na vidjelo i da na udaru kritike bude ono što je štetno za društvo i državu.
Novinari u Crnoj Gori imaju mnogo tema i materijala za istraživanje, ali malo je onih koji se time bave.
Drago mi je što list u kome radim njeguje istraživačko novinarstvo, što imam njihovu podršku i punu slobodu da radim kako mislim da treba, rekla je autorka prvonagrađene price Jelena Jovanović.

AMBIJENT JE TAKAV DA NE OHRABRUJE ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO
Vladan Mićunović, v.d. direktor Instituta za medije, saopštio je na kraju trogodišnjeg ciklusa koliko je trajao regionalni projekat nagrade EU za istraživačko novinarstvo, zajedničku ocjenu članova žirija i Instituta:  
“Analizirajući trogodišnji period, uočavamo da kvalitet i ukupna produkcija istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori nije na visokom nivou. Jedan broj medija bavi se u kontinuitetu istraživačkim novinarstvom - više ili manje uspješno, dok znatan broj uopšte nema istraživačkih priča, ili ih ima tek povremeno i simbolično. Izbjegavanje dubljih, suštinskih novinarskih istraživanjanja, u značajnoj mjeri doprinosi padu povjerenja u crnogorsko novinarstvo, slabljenju integriteta i kredibiletata novinara i pogoršavanju ionako lošeg stanje u medijskoj zajednici.   
Utoliko prije treba pozdraviti napore i rezultate novinara koji uspijevaju da dostignu visok profesionalni nivo u ambijentu koji ničim ne ohrabruje takav vid novinarstva i gdje novinari istraživači nerijetko bivaju  i fizički ugroženi  zbog posla kojim se bave”. 






Nagrada EU za istraživačko novinarstvo

Podgorica, 7. mart 2017 - Institut za medije Crne Gore raspisao je konkurs za dodjelu nagrade EU za istraživačko novinarstvo, za 2017. godinu (za najbolje priče objavljene u 2016. godini).

Nagradu za istraživačko novinarstvo uspostavila je Evropska komisija, kao regionalnu inicijativu koju realizuju partnerske organizacije civilnog društva iz Crne Gore , Albanije, Bosne i Hercegovine, Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, Srbije, Kosova i Turske, a koordinator je Mirovni institut u Ljubljani. Za nagradu mogu konkurisati istraživačke priče objavljene između 1. januara i 31. decembra 2016. godine, koje se bave  društvenim pitanjima vezanim za zloupotrebu moći i nepoštovanje osnovnih prava, te korupciju i organizovani  kriminal u Crnoj Gori. 

Konkurs je otvoren do 28. marta, u ponoć.
 
Po propozicijama konkursa, mogu se prijaviti priče koje su emitovane u bilo kojoj vrsti medija u Crnoj Gori: štampa, radio, TV, onlajn mediji ili kombinaciji ovih medija. Konkurs je otvoren za sve profesionalne novinare/novinarke ili grupe novinara, bez obzira na prirodu njihovog radnog odnosa - puno zaposlenje, honorarni rad, samozaposlenje i sl). 

I ove godine biće nagrađena „Najbolja priča mladog istraživačkog novinara/ke“. Za ovu nagradu mogu konkurisati istraživački novinari/novinarke rođeni/e 1981. godine ili kasnije, ili grupa novinara od kojih najmanje polovina mora biti rođena 1981. godine ili kasnije. 

Autoru/autorki prvonagrađene priče pripašće 4.000 eura, drugonagrađeni/a će dobiti 3.000, koliko i najbolji mladi istraživački novinar/ka.

Odluku o nagradama donijeće petočlani žiri sastavljen od afirmisanih novinara/ki i javnih ličnosti.

Konkurs EU za najbolju istraživačku novinarsku priču ove godine objavljuje se treći put. Prošle godine prvu nagradu osvojio je Mirko Bošković, novinar RTCG, za serijal „Mehanizam“, a 2015. Sead Sadiković, novinar TV Vijesti.
Detaljnije o proceduri prijavljivanja u prilozima:

Poziv za učešće na konkursu (pdf dokument)

Uputstvo za prijavu (pdf dokument )

Obrasci za prijavu (word dokument )

Orav: Istraživački novinari nijesu državni neprijatelji

Šef Delagacije EU u Crnoj Gori, Aivo Orav naglasio je prilikom otvaranja konkursa u EU info centru da su „istraživački novinari naročito ranjivi i zato moraju biti zaštićeni i nipošto ih ne treba tretirati kao državne neprijatelje“.

- EU ohrabruje i podržava istraživačko novinarstvo jer, kada se radi profesionalno i uz strogo poštovanje etičkih standarda, istraživačko novinarstvo predstavlja dodatnu vrijednost za vladavinu prava. Ono doprinosi izlaganju javnosti slučajeva u kojima dolazi do zloupotrebe javnih fondova ili koji pokazuju kako javni funkcioneri zloupotrebljavaju položaj. Na ovaj način mediji drže institucije odgovornima.

Istraživačko novinarstvo je nezamislivo bez slobode izražavanja. Zbog toga Evropska unija očekuje od svih zemalja proširenja da iskorijene zastrašivanje i nasilje nad novinarima, i da se bore protiv nekažnjivosti tako što će sve takve slučajeve u potpunosti procesuirati.  U tom pogledu, istraživački novinari su naročito ranjivi i moraju biti zaštićeni i nipošto ih ne treba tretirati kao državne neprijatelje, kazao je ambasador Orav i dodao da se i „radna prava novinara  takođe moraju zaštititi, budući da nesigurni uslovi rada negativno utiču na kvalitet novinarskog proizvoda“.

 

REGIONALNI PROJEKAT: ISTRAŽIVANJE O POTREBI OBRAZOVANJA NOVINARA I MEDIJSKOJ PISMENOSTI

Mora se zaustaviti pad kvaliteta novinarstva

Podgorica, decembar 2016 - Situacija u crnogorskoj medijskoj zajednici je takva da svima nameće obavezu da se stalno razgovara o novinarskim standardima, obrazovanju novinara i medijskoj pismenosti. Ova ocjena dominirala je u raspravi koju je povodom prezentiranja “Istraživanja o potrebi obrazovanja novinara i medijskoj pismenosti u Crnoj Gori”, koje je sproveo Institut za medije, u okviru regionalnog projekta pod nazivom: “Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi“.  Istraživanje o potrebi obrazovanja novinara i medijskoj pismenosti možete pročitati OVDJE.
Englesku verziju istraživanja možete pročitati OVDJE
.

Kao član Mreže za profesionalizaciju medija jugoistočne Evrope (SEENPM), Institut i još sedam partnerskih organizacija iz regiona, učestvuju u pomenutom projektu čiji je koordinator Centar za nezavisno novinarstvo iz Rumunije.

Cilj projekta je poboljšanje kvaliteta rada medija, radnih uslova i obrazovnih sposobnosti novinara, zatim, širenje znanja i svijesti o značaju medijske pismenosti, podsticanje što širih javnih debata o slobodi medija i obezbjeđivanje ​​građanske podrške reformskim procesima u sektoru medija.

Na skupu je rečeno da situacija u medijima u Crnoj Gori vjerovatno nikada nije bila gora, kvalitet novinarstva sve je slabiji, a javnost je prilično dezorjentisana, sa skromnim znanjem i oskudnom sviješću o značaju medijske pismenosti.
-Period pada kvaliteta događa se u vrijeme kada sa studijskog programa novinarstvo izlaze generacije školovanih novinara i novinarki. Nadali smo se da će ti mladi ljudi donijeti moderniji, otvoreniji, kreativniji, smjeliji, slobodniji novinarski izraz. To se, na žalost, nije dogodilo. Doduše, u crnogorskim medijima rade desetine mladih kolega školovanih na Fakultetu političkih nauka, ali je većina kapitulirala pred lošim uzorima i teretom klijentelizma, površnosti i neodgovornosti. Pokazalo se, dakle, da su očekivanja bila pretjerana, jer promjene u medijima i slobodnije, profesionalnije novinarstvo ipak najmanje zavisi od mladih, obrazovanih novinara, ocijenio je VD direktora Instituta za medije Crne Gore, Vladan Mićunović.
Kristina Lupu, iz Centra za nezavisno novinarstvo u Bukureštu, kazala je da je situacija i u Rumuniji i u regionu veoma slična i da to nameće potrebu, između ostalog, stalnog obrazovanja novinara i podizanja svijesti o važnosti medijeske pismenosti.

Nakon rasprave je zaključeno da saradnja medija i reformisanog Fakulteta za medijske studije i novinarstvo mora da bude sadržajnija i kvalitetnija nego do sada, a novinari sami moraju više ulagati u vlastito obrazovanje.
Istaknuta je posebna odgovornost Radio-televizije Crne Gore u procesu obrazovanja novinara i poboljšanja kvaliteta profesionalnih standard, jer bi Javni servis morao da bude primjer poštovanja visokih profesionalnih i tehnoloških standarda.

Takođe je ocijenjeno da jedan dio vlasnika i urednika medija ne shvata značaj tzv. neformalnog obrazovanja. Takav odnos prema obuci, kursevima i raznim drugim specijalističkim usavršavanjima novinara mora se mijenjati.

Veoma važan zaključak ovog skupa jeste da se mora kontinuirano raditi na podizanju svijesti javnosti o značaju medijske pismenosti. U budućnosti bi medijsku pismenost trebalo učiti od najranijeg doba, ovaj predmet bi što prije trebalo uvesti i u sve  srednje škole i to kao obavezni predmet.

U okviru istog programa, održana je i radionica pod nazivom: „Medijska pismenost, bolje obrazovanje, odgovorniji mediji”. O ovoj temi, iz različitih uglova, predavačima medijske pismenosti govorili su Božena Jelušić, Cristina Lupu i Milena Perović Korać.

Projekat “Partnerstvo za razvoj medija u jugoistočnoj Evropi“ sufinansirala je Evropska komisija, Civil Society Facility, Media Freedom and Accountability Programme, EuropeAid/134613/C/ACT/MULTI.

FOTO GALERIJA

 

Završen projekat “Jačanje kapaciteta i koalicija za praćenje medijskog integriteta i unapređenje reformi u medijima”

Urednici u Crnoj Gori: Podijeljeni na štetu struke

Podgorica, novembar 2016 - Prosječan urednik, odnosno urednica u Crnoj Gori ima 40 godina. Najviše ih je završilo pravni, filozofski ili fakultet političkih nauka, a pohađali su brojne treninge i seminare. Njihova plata je barem dva puta veća od državnog prosjeka, ili od novinarske plate -  pokazalo je istraživanje koje je sproveo Institut za medije Crne Gore, u okviru regionalnog projekta Medijske observatorije za jugoistočnu Evropu (South East European Media Observatory) o medijskom integritetu.

Rezultat istraživanja o ulozi urednika u zaštiti integriteta medija mogao bi se svesti na jednu rečenicu: svi sagovornici i sagovornice su saglasni da urednici/urednice imaju suštinski važnu ulogu u očuvanju profesionalnog integriteta, ali je, na žalost, ne ispunjavaju.

Crnogorski medijski zakoni gotovo da ne pominju urednike/urednice, niti im propisuju određene obaveze. Izostanak zakonom definisanih obaveza, podrazumijeva i izostanak zakonom regulisanih prava. Situacija nije bolja ni sa samoregulacijom, koja se takođe posebno ne bavi radom i statusom urednika.

Istraživanje je sprovedeno u februaru, martu i aprilu 2016. godine. Obavljena je anketa sa 15 urednika/urednica, kao i 12 intervjua sa poznavaocima medija, a napravljena je i analiza zakonskog okvira.

Projekat Medijske opservatorija za jugoistočnu Evrope pod nazivom: „Jačanje kapaciteta i koalicija za praćenje medijskog integriteta i unapređenje reformi u medijima” realizuju partnerske organizacije civilnog društva, radi osnaživanja medijskih sloboda i pluralizma i podsticaja medijskih reformi u zemljama jugoistočne Evrope. Vodeća organizacija i nosilac projekta je Mirovni institut, Institut za savremene društvene i političke studije u Ljubljani, a članice konzorcijuma su i: Institut za medije Crne Gore (Crna Gora), Albanski medijski institut (Albanija), Fondacija za razvoj medija i civilnog društva Mediacentar - Sarajevo (BiH), Centar za istraživačko novinarstvo (Hrvatska), Savjet za štampu Kosova (Kosovo), Makedonski institut za medije (Makedonija), Novosadska novinarska škola (Srbija), Mirovni institut (Slovenija), P24 – Platforma za nezavisno novinarstvo (Turska) i Centar za nezavisno novinarstvo u Budimpešti (Mađarska). 

Projekat je pokrenut početkom 2013. godine. U toku prve dve godine aktivnosti su bile usmerene na medijski integritet u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji, dok su se u drugoj fazi (2015. i 2016.) priključila tri nova partnera: iz Crne Gore, Kosova i Turske. Prošle, 2015. godine, obrađeno je vlasništvo u medijima i uticaj vlasnika na integritet medija i novinara.

Projekat je finansijski podržala Evropska komisija, u okviru programa „Podrška civilnom društvu“.

Istraživanje za Crnu Goru možete pročitati OVDJE
Kompletno istraživanje, za  sve države regiona, možete pročitati OVDJE