Djeca i mladi previše izloženi medijskom sadržaju

Djeca i mladi su previše izloženi medijima, sve manje čitaju i neophodno je i da učitelji i roditelji sa njima od najranijeg uzrasta analiziraju medijski sadržaj kako bi naučili da ga kritički sagledavaju, poručeno je sa panela koji je organizovao Institit za medije Crne Gore.

Institut za medije inspirisan manifestacijom „Dani Dragana Radulovića - Dijete je čovjek važan“ koji se organizuje povodom 70 godina od njegovog rodjenja organizovao je panel diskusiju “Djeca u svijetu medijskih čuda”. opširnije >>>

ZAŠTO SE DIJELE LAŽNE VIJESTI: Uvjerenja ispred istine

PIŠE: Nataša Novović, novinarka
I ako nekome nije bilo očigledno, pandemija koronavirusa nam je, jasno kao dan, pokazala opasnosti koje donose dezinformacije. Više nije riječ o nekom od, često bespotrebno naglašenih, političkih pitanja, uticaju na neku tekuću ili buduću političku kampanju, hvatanju političara i političkih partija u laži - riječ je o zdravlju i bolesti, često i o životu i smrti. 

Da važnost teme nije ni najmanje uticala na to da ljudi pažljivije razluče informacije od poluinformacija ili laži, nije se teško uvjeriti. Dovoljno je da u pretraživač ukucate 'vakcine' ili 'koronavirus'. Možete naići, na primjer na tvrdnju da "vakcine sadrže dihidrogen monoksid". Koliko ljudi će se sjetiti ili provjeriti šta je to? Kao 'dihidrogen monoksid' čita se hemijska oznaka H2O, odnosno - voda. Prosječnom čitaocu, međutim, može da zvuči vrlo zastrašujuće. opširnije >>>

POZIV ZA PANEL: Šta danas gledaju i čitaju naša djeca?

Ukoliko vas zanima kako mediji oblikuju naša shvatanja, kako funkcionišu društvene mreže, koje su vještine prepoznavanja lažnih vijesti i dezinformacija, kako prepoznati stereotipe u medijskom sadržaju, portal Čitaj izmedju redova je pravo mjesto za vas.
Za portal pišu poznati novinari i medijski eksperti iz zemlje i inostranstva. Svako iz svog ugla pokušava da rasvijetli goruća pitanja sa kojima se mediji suočavaju
Portal je dio projekta koji Institut za medije Crne Gore, uz podršku Ambasade SAD u Podgorici.
Kroz neformalnu Nacionalnu koaliciju za medijsku pismenost koju čine eksperti iz ove oblasti, predstavnici državnih institucija i civilnog sektora predložili su  Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta da se ,,medijsku pismenost'', kao obavezni izborni predmet, u svim osnovnim i srednjim školama u Crnoj Gori.

Poziv za učešće na dvodnevnom edukativnom hakatonu #Youth For MIL Solutions

April, 7. 2021 - Kako mladi u Crnoj Gori ocjenjuju medijski sadržaj, da li u njemu razlikuju korisne, beskorisne i štetne informacije i da li prepoznaju dezinformacije? Na koji način bi mladi mogli koristiti medijsku i informacionu pismenost za svoj lični razvoj, životne odluke i profesionalno opredjeljenje?
Kako najbolje mogu otvoreno izražavati svoje mišljenje i diskutovati o temama koje ih najviše zanimaju?
Dvodnevni hakaton je prilika da učenici srednjih škola daju odgovore na ova i mnoga druga pitanja,
u atmosferi timskog rada i povezivanja. Učestvovaće tri tima sa po pet članova, koja su se prethodno prijavila, ispunila zadatak i prošla ocjenu komisije. Ukoliko želite da vaš tim učestvuje u izradi praktičnih i kretivnih rješenje na teme iz medijske pesmenosti, prijavite se putem ovog linka.

Poziv za prijavu otvoren je do 19. aprila 2021. godine za sve srednjoškolce iz Crne Gore (15-18 godina). opširnije >>>

OSVETNIČKA PORNOGRAFIJA U CRNOJ GORI: Dva puta mjeri, jednom sijeci

PIŠE: Svetlana Slavujević, novinarka
Početkom marta objelodanjeno je da na aplikaciji Telegram postoji skoro desetak grupa u kojima desetine hiljada pretežno muškaraca sa područja Balkana razmjenjuje različite pornografske sadržaje. Najveća grupa među njima - EX YU Balkanska soba, imala je oko 36.000 članova. U njima se mahom dijele pornografski video snimci i fotografije žena i djevojaka. Nakon oštre reakcije javnosti, u Srbiji su uslijedila hapšenja. Istraga je još uvijek u toku, ali većina spornih Telegram grupa su još aktivne, a otvaraju se i nove. opširnije >>>

ZAŠTO JE VAŽNA MEDIJSKA PISMENOST? Iz ugla Brana Mandica, Nenada Vujadinovica i Vuka Vukovica

Povodom Mjeseca medijske pismenosti, pitali smo profesora Nenada Vujadinovića, teoretičara medija Vuka Vukovića i novinara Brana Mandića zašto je važna medijska pismenost i što je prednost medijski pismenog građanina.

 

Pogledajte njihove odgovore!
1. Brano Mandić 

 

2. Vuk Vuković

 

3. Nenad Vujadinović

 

 

Ažuriranje života na društvenim mrežama

Sliku svoju čuvam

piše: Katarina Bulajić, rediteljka
Svjedoci smo formiranja profila sa slikama djece od njihovog rođenja. Van okvira ličnog utiska o takvoj pojavi, suštinsko pitanje je kako će jedno takvo dijete u budućnosti prihvati izgrađenu online sliku o sebi. Da li je činjenicom postojanja u virtuelnom svijetu, mimo njegovog znanja i saglasnosti, ograničena sloboda, a možda i narušena njegova ličnost?

Mart, 29. 2021 - Moje prve asocijacije na pomen „društvenih mreža“ su djetinjstvo i odrastanje. Konstantno upoređujem svoje sa iskustvom današnjih i budućih generacija. To su, pretpostavljam, radili i moji roditelji. Prirodno je da dolazi do promjena i to, kada govorimo o generacijskim promjenama, u konekstu kretanja na bolje, napretka. Međutim, u kojim sve smjerovima napredujemo i kako se to uzajamno odvija?

Život je danas, praktičniji u mnogim stvarima, ali da li je i kvalitetniji? Da li sebi polako oduzimamo suštinski smisao življenja? Možemo li reći da smo nešto „doživjeli“ ako smo osjetili dio atmosfere ili nešto vidjeli na fotografiji ili dok je događaj trajao isti snimali telefonom? Da li svaki trenutak mora da se iskoristi, prenese, podijeli, potroši odmah? Da li je ekskluzivno nešto što je važno, kvalitetno i tačno ili prvo objavljeno? Da li je selekcija puko slaganje podataka ili razlikovanje informacije od dezinformacija, važnog od nevažnog?

To su neka od mnogih pitanja koja konstantno i brzo razvijanje društvenih mreža donose odraslima, a mlade nepripremljene stavlja pred vrata kompleksnog, online svijeta koji je više skoro nemoguće odvojiti od oflajn ili svakodnevnog života. opširnije >>>

ODRŽAN PANEL: Mladi traže medijsku pismenost, omogućiti da bude izborni predmet u svim srednjiim školama

Obrazovanje mladih je ključno a i djeca sama traže medijsku pismenost, koja im je potrebna jer su oni digitalni “urođenici”, zaključeno je na današnjem panelu koji je organizovao Institut za medije Crne Gore.
Panel je imao za cilj da ukaže na značaj uvođenja izbornog predmeta medijska pismenost u svim srednjim školama, a ne samo u gimnazijama. Medijska pismenost je sada izborni predmet u sedam gimnazija u Crnoj Gori.

Na panelu su učestovali nastavnici i direktori srednjih škola u Crnoj Gori, predstavnici američke ambasade i Zavoda za školstvo. opširnije >>>

Birajte medijsku pismenost!

U okviru mjeseca medijske pismenosti, Institut za medije Crne Gore pokrenuo je kampanju ,,Birajte medijsku pismenosti'' kako bi dodatno motivisao učenike crnogorskih gimnazija da biraju medijsku pismenost kao izborni predmet.
Učenici prvog razreda u ovom periodu godine biraju izborne predmete za školsku 2021/2022 godinu.
Tim povodom uradili smo kratke video forme ,,Rječnik medijske pismenosti'' u kojima mladi objašnjavaju pojmove sa kojima se susrećemo u onlajn svijetu. opširnije >>>

Medijski pismen učenik – funkcionalan građanin

Piše: Svetlana Jovetić Koprivica, profesorica
Ulaskom u novi milenijum, crnogorski obrazovni sistem je intenzivno nastojao da sprovede obrazovne reforme, sa manje ili više uspjeha u pojedinim oblastima. Danas već postajemo svjesni da medijska pismenost nije dobila mjesto koje joj po prirodi stvari pripada i koje zaslužuje

Iz neposrednog kontakta sa učenicama i učenicima srednjih škola, sa kojima radim već dvije decenije, saznajem da je njihova svakodnevica neraskidivo vezana za elektronske medije, internet platforme, društvene mreže. I to je ono što svi znamo.

Vrijeme koje prosječan učenik provodi  u neposrednom doticaju sa medijskim sadržajima gotovo da nije moguće mjeriti. Mnogi učenici tvrde da osim osnovnih životnih potreba, na uređaju koji posjeduju mogu da pronađu sve. Dakle, baš sve što im je potrebno. Mladost ima pravo na zablude. Zrelost ima dužnost da na te zablude ukaže. Ali gdje smo mi?! Nastavnici i roditelji. Dakle, odrasli! opširnije >>>

RODITELJI I MEDIJSKA PISMENOST: Svako vrijeme nosi svoje breme

Piše: Žarko Ivanović, psiholog i psihoterapeut

„Svako vrijeme nosi svoje breme“ kaže stara narodna izreka, a savremeni trenutak poseban paket izazova pripremio je za roditelje. Čini se kao nikad ranije pred roditeljima su složeni zadaci, pitanja, dileme. Utrkuju se i takmiče koji su važniji, a “vrijeme” kao da je sklopilo savez sa brzinom, netolerancijom i nerazumijevanjem za roditelje. opširnije >>>

DR ANA MARTINOLI: Medijska pismenost je problem onima koji žele da gradjani ne znaju što se oko njih dešava

Svako kome je interes da građani ne znaju šta se oko njih dešava i da ne razumiju društvene, političke i ekonomske procese kojih su dio – njemu medijska pismenost može biti problem i vještina koja nije poželjna, kazala je u u intevju za Institut za medije (IMCG) dr Ana Martinoli, profesorica na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu (FDU) ,producentkinja i teoretičarka medija.
Ona kaže da ima utisak da smo se pomirili sa percepcijom medija kao komercijalnih preduzeća, korporacija koja imaju isključiv zadatak – da zarade novac za svoje vlasnike i zadovolje politički ili ideološki zadatak koji će im obezbijediti održivost i uticaj.
Sa dr. Martinoli smo razgovarali o mejnstrim medijima, alternativnim medijima, medijskoj pismenosti. opširnije >>>

Održan panel ,,Film, književnost i medijska pismenost“ :

Živimo u eri post-istine, ali istina je i dalje važna

Ambasadorka Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kazala je da dezinformacije nagrizaju povjerenje u institucije i medije i dodala da EU planira da poveća javni nadzor kroz novi pristup ko-regulacije kao i da je medijska pismenost najvažniji korak u ovoj borbi.

 „Dezinformacije nagrizaju povjerenje u institucije i medije i štete našim demokratijama tako što narušavaju sposobnost građana da donose utemeljene odluke. One mogu polarizovati rasprave, stvarati ili produbljivati tenzije u društvu i potkopavati izborni sistem“, kazala je ona na panel diskusiji na temu  „Film, književnost i medijska pismenost“ koji je Institut za medije Crne Gore zajedno sa EU Delegacijom i EU info centrom organizovao povodom „Evropske nedjelje medijske pismenosti“

Panel diskusiju možete pogledati ovdje:

 

opširnije >>>

Cijena monetizacije života na društvenim mrežama

,,Izbrisala bih profil na Instagramu jer nikome ne bih ni nedostajala. To znam. Samo jedan klik i sve bi nestalo. Tek tako.”

Mart, 17. 2021. - „Znoj“ (Sweat) je poljsko-švedski film reditelja i scenariste Magnus von Horn-a. Film predstavlja isječak iz života i portret fitnes influenserke na Instagramu Silvije Zajac (Magdalena Kolesnik).
Kroz tri burna dana preplitanja Silvijinog offline i online života, autor nam daje uvid u psihološki profil influenserke, njenih pratilaca, a samim tim i cijele jedne grupacije koja postaje sve brojnija i uticajnija u društvu. 
Film počinje i završava na istovjetan način, Silvijinim energičnim, motivacionim treningom gdje je pored njenog savršenog izgleda i forme u fokusu osmijeh koji ne skida sa lica sve do trenutka dok ne završi s treningom i odloži mobilni telefon. U trenucima kad nije okružena pratiocima i ne snima se, uviđamo da je njen suštinski problem usamljenost i pored 600 000 pratilaca na Instagramu. Iako je okružena obožavateljima i dalje traga za iskrenom ljubavlju, fizičkim odnosom i intimom.
Njen problem gradira do javnog plakanja i isticanja sopstvene ranjivosti na nacionalnoj televiziji što je neprihvatljivo u iskonstruisanom  svijetu kojem pripada. Do te katarze, kroz ovu priču, dolazi preko znoja, suza i krvi na njenom licu u trenucima kad se ne snima za društvene mreže već očajnički pokušava da bude dio stvarnog društva. opširnije >>>

Nakon odluke australijskih vlasti da fejsbuk i gugl placaju medijima za objavljivanje vijesti: DA LI JE NAŠA AUSTRALIJA TAMO PREDALEKO?

Piše: Dr Meliha Meli Ramusović, ekspertkinja u oblasti masovnih komunikacija

Australijski zakon smatra se presedanom za slične legislative i u drugim zemljama, čiji bi cilj bio obavezivanje tehnoloških giganata da medijima plaćaju objavljivanje njihovog sadržaja. Ne treba očekivati da će ta borba za prava tradicionalnih medija, ali posredno i za odbranu demokratije i suvereniteta biti laka.
 
Manipulacija istinom i interesno motivisano cenzurisanje kompletne istine nije ništa novo. Fašizam i devedesete na Balkanu pokazale su nam dalekosežne posljedice uspješne valorizacije  ‘alternativnih  činjenica'. Ono što je novo je brzina, domet i  momentalna sveprisutnost  fiktivne fabrikovane stvarnosti koju donosi ekspanzija digitalne, internet, mobilne komunikacije. opširnije >>>

POZIV ZA UČEŠĆE NA PANEL DISKUSIJI: Film, književnost i medijska pismenost

Institut za medije Crne Gore zajedno sa EU Delegacijom i EU info centrom organizuje panel diskusiju na temu „Film, književnost i medijska pismenost“, povodom „Evropske nedjelje medijske pismenosti“.

Kako se film i književnost koriste u promociji humanih vrijednosti, a kako u službi manipulacije, širnja stereotipa i propagande? Koliko mogu doprinijeti u razvijanju kritičkog mišljenja i zašto je to važno? Koja je njihova veza sa konceptom medijske pismenosti i kako se mogu koristiti u nastavi medijskog obrazovanja, neke su od tema panela koji će se održati 19.03. u 12 h, u EU info centru u Podgorici. opširnije >>>

NOVINARKE I OSMI MART: Žrtve diskriminacije od redakcija do online prostora

Piše: Vesna Rajković Nenadić

Kakav je položaj novinarki danas u Crnoj Gori u vrijeme pandemije koronavirusa, jačanja desničarskih snaga i uticaja crkve, ali i sve češćeg uvredljivog govora kojem su izložene u javnom prostoru u komentarima čitalaca i na društvenim mrežama?

U medijima u Crnoj Gori, na osnovu rezulata istraživanja “Položaj novinarki u crnogorskim medijima” koje je urađeno prije početka korona krize radi više žena nego muškaraca. To nije novost, jer godinama unazad novinarstvo važi za “žensku profesiju”. Novo je, međutim, da je više žena na mjestima odlučivanja -  ženama tako više nijesu nedostupne visoke pozicije jer zauzimaju polovinu ili čak nešto više od polovine rukovodnih mjesta.
Ravnomjerna zastupljenost žena i muškaraca na mjestima odlučivanja i veći broj novinarki koje rade u medijima, u jednom dijelu znači poboljšanje položaja žena, ali feminizacija profesije koja je slabo plaćena i nema definisanog radnog vremena, može da predstavlja i odraz njene degradacije, zaključila je autorka istraživanja Duška Pejović.

Istraživanje je pokazalo da svaka četvrta ispitanica smatra da je da je javnost, sagovornici ili kolege drugačije tretiraju zato što je žena. Navode da su degradirane u odnosu na kolege kroz komentarisanje fizičkog izgleda, neprijatno ponašanje ili udvaranje, stavove da žena nije ravnopravna sagovornica i da manje zna od muškog kolege, kao i neprimjerene opaske da je novinarkama bolje da kuvaju ručak nego da se bave novinarstvom. opširnije >>>

Mobilna aplikacija - Vodič za dezinformacije

Podgorica, 4. mart 2021. - Britanska organizacija Albany Associates, u saradnji sa regionalnom mrežom partnera za razvoj medija, i uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Ujedinjenog Kraljevstva, razvila je mobilnu aplikaciju ,,Disinformation Toolkit (Vodič za dezinformacije).  Regionalnu mrežu predvodio je Mediacentar Sarajevo, a mreža uključuje i Institut za medije Crne Gore, Albanski Institut za medije, KosovaLive, Makedonski Institut za medije i Novosadsku školu novinarstva u Srbiji.

Aplikacija ,,Disinformation Toolkit (Vodič za dezinformacije)'' je dostupna na Google i Apple onlajn prodavnicama i na sajtu Disinformation Toolkit.

Aplikacija pruža set onlajn alata i uputstva za identifikovanje dezinfomacija na Zapadnom Balkanom, a korisnicima nudi listu dodatnih resursa za detaljnije praćenje objavljivanja novih alata i edukativnih materijala iz oblasti verifikacije sadržaja te niz pojmova koji su značajni za razumijevanje medijske pismenosti. 

Aplikacije je, osim za novinare koji se u svakodnevnom radu susreću sa sumnjivim medijskim sadržajem, korisna i za studente novinarstva, te mlade ljude koji su zainteresovani za provjeravanje činjenica. 

 

Obrazovanje za XXI vijek

U okviru konsultacija sa javnošću u pripremi godišnjeg Programa rada koje je pokrenula Vlada, IMCG je dostavio prijedlog da se usvoji Strategija medijske i informacione pismenosti Crne Gore sa pratećim Akcionim planom za 2021. godinu. Prijedlog se uklapa u četvrti prioritet iz koncepta Programa „Obrazovanje i društvo zasnovano na znanju“.

Podgorica, 25. februar 2021. - Institut za medije Crne Gore (IMCG) se aktivno samostalno i u Nacionalnoj koaliciji za medijsku pismenost već četiri godine zalaže za uvođenje predmeta Medijska i informaciona pismenost u sve srednje i osnovne škole u Crnoj Gori, a ne samo gimnazije, u kojima je izborni predmet od 2009. godine. Ta okolnost je mlade koji pohađaju gimnazije stavila u privilegovan položaj, iako je u XXI vijeku neophodnost za svu djecu i mlade da prepoznaju opasnosti koje dolaze sa digitalnih platformi i da ovladaju vještinama kritičkog promišljanja, što nudi koncept medijsko-informacione pismenosti. 

Problemi modernog doba koji ostavljaju ozbiljne posljedice na ukupno stanje u društvu su kampanje laži, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih i štetnih sadržaja, kojim obiluju medijske platforme, a što vrlo često ugrožava demokratska društva. Sami smo svjedoci polarizacije u društvu kojima doprinose pad profesionalnih standarda i društvene mreže. opširnije >>>

Vidljivije i jače protiv onlajn nasilja nad ženama

Februar, 23 - Onlajn nasilje prolazi nekažnjeno i nadležni imaju selektivan ili pasivna odnos prema ovoj sve učestalijoj pojavi, zbog čega je neophodna udružena akcija pojedinaca, državnih institucija I civilnog društva na suzbijanju pojave koja ima štetne posledice na živote ne samo onih koji su preživjeli nasilje, već I na društvo u cjelinu, zaključak je vebinara o onlajn nasilju koji je orgamozovao Institut za medije.
Ukazano je da su žene posebno izložene onlajn nasilju. Posebno su opasni ukorijenjeni, okoštali stereotipi koji su izvor rodno zasnivanog nasilja, podstiču društvenu i ekonomsku marginalizaciju žena i obeshrabrujuće djeluju na njihov javni angažman.
Preko 70 građana, civlnih aktivista, novinara, poslanika, predstavnika/ca Kancelarije zaštitnika ljudskih prava, Agencije za elektronske medije, Kancelarije za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, razgovarali su danas o načinima prevencije I zaštite od onlajn nasilja  na vebinaru "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu". opširnije >>>

Život za publiku ili za sebe

piše: Vuk Perović, filmski kritičar

Filmovi su medijske poruke, čija analiza i dekonstrukcija bi mogli biti dio časova medijsko-informacione pismenosti. Nedavno smo takav predlog dali osvrtom na film „Društvena dilema“, a sada to činimo pogledom na sjajni „Trumanov šou“. Satira usmjerena na dekonstrukciju fenomena rijaliti programa i komercijalizacije ljudskog postojanja.

Februar 22, 2021 - Truman Burbank čovjek je čiji život gleda cijeli svijet. Ili bar njegov veliki dio. Trumanov život je, što bi rekli “na izvolte”, svakom ko upali televizijski aparat.
“Trumanov šou” jedan je od onih filmova koji su položili test vremena i koji su i danas izuzetno aktuelni. Ali ono što autorima filma nije ni palo na pamet, iako su se dotakli brojnih važnih tema ljudske egzistencije, je da bi ono što se Trumanu dešava i na šta je naveden prevarom, negdje kasnije, tek koju deceniju, neko na to rado pristao sam od sebe. Da na društvenoj mreži omogući da njihov život, koji je naravno kao televizijska reklama, bude dostupan 24 sata. opširnije >>>

Poziv za vebinar "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu"

Podgorica - Institut za medije Crne Gore vas poziva da se pridružite vebinaru ,,Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu'', koji se organizuje 23. februara, u 12h.

Povod za razgovor je zabrinjavajući rast uvredljivog govora na internetu, a posebno na društvenim mrežama i u komentarima onlajn medija. Takav govor je često dio kampanja protiv pojedinaca, kritičara/ki određenih društvenih pojava, a sve učestalija meta neprimjerenih napada i kampanja su žene.

Posebno zabrinjava što su uvrede na račun fizičkog izgleda, bračnog statusa i privatnog života žena koje se bave javnim poslom uočene u etabliranim onlajn medijima u Crnoj Gori koji imaju značajnu publiku i uticaj na javno mnjenje.

Stoga će o rodno zasnovanom nasilju na internetu i o rješenjima za suzbijanje uvredljivog govora i govora mržnje u medijima i na društvenim mrežama govoriti:

- Dušanka Pejović, novinarka
- Maša Elezović, civilna aktivistkinja
- Nevena Krivokapić, pravnica
- Milica Bogdanović, istraživačica IMCG

Razgovor će moderirati Vesna Rajković Nenadić, u ime Instituta za medije.

Najljubaznija vas molimo da učešće potvrdite do 20. februara na e-mail:[email protected], a nakog toga ćemo vam poslati link za vebinar.

Vebinar je dio projekta "Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“ koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih
poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici.

MLADI I JUTJUB: Rat sa jutjuberima je unaprijed izgubljen

Piše: Vesna Rajković Nenadić

Roditelji ne treba djeci da zabranuju da gledaju jutjubere već da sa njima otvoreno razgovaraju o sadržaju, ali više iz pozicije radoznalosti, pozicije nekoga ko zaista želi da razumije, ko se pomalo čudi i preispituje. Jedan od načina je I da javni servisi osnivaju jutjub kanale za djecu preko kojih bi mogli ostvariti uticaj na mlađe.

Baka Prase, Braca Gajić, Dex Rock, Srbijan, Đole, Darko – kao iz topa odgovara osmogodišnjak na pitanje koje jutjubere gleda.
Sate provodi ispred kompjutera ili telefona i njegovi roditelji su zbog toga očajni. Na pitanje zašto ih gleda, odgovara da su jako zanimljivi. “Testiraju neke puške, petarde koje mogu da unište ruku, glavu”, pokušava nemušto da objasni što mu je to toliko zanimljivo da sate provodi gledajući razne klipove koje jutjuberi svakodnevno izbacuju. opširnije >>>

Sa nastavnicima o medijskoj pismenosti

Zaposleni u obrazovnom sistemu imaju važnu ulogu u promociji medijske pismenosti i jačanju pozicije ovog predmeta u svim školama u Crnoj Gori.

Podgorica, 10. februar 2021. - Institut za medije Crne Gore organizovao je okrugli sto na temu „Jačanje medijske pismenosti u školama u Crnoj Gori'' kako bi nastavnike iz crnogorskih osnovnih i srednjih škola podstakli da promovišu medijsku pismenost i motivišu učenike da biraju ovaj predmet.

Institut za medije, kroz Nacionalnu koaliciju za medijsku pismenost, zagovara da se medijska pismenost izučava već u osnovnoj školi kroz novinarsku sekciju ili dodatnu nastavu, te da bude obavezan izborni predmet u svim srednjim školama u Crnoj Gori.

Razgovor sa zaposlenima u obrazovnom sistemu vodili su nastavnici Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić koji imaju višegodišnje iskustvo u predavanju medijske pismenosti. Dio nastavnika, zbog mjera prevencije koronavirusa, događaj je pratio putem platforme Zoom.  opširnije >>>

Mini anketa o navikama i percepciji srednjoškolaca o medijima i njihovom uticaju

Medijska pismenost i mladi

autori: Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić, profesor/ica maternjeg jezika i književnosti

Februar, 9 2021. - Da li smo, zaista, učinili sve da svijet koji ostavljamo mladim ljudima bude bezbjedno i zdravo mjesto koje svima pruža jednake šanse? Čime možemo doprinijeti da budućnost bude po mjeri čovjeka?
Odgovornost donosilaca odluka o tome kakve ćemo sadržaje ponuditi djeci u toku njihovog školovanja važno je pitanje današnjice u crnogorskom obrazovanju.

Nacionalna koalicija za jačanje Medijske pismenosti u Crnoj Gori, između ostalih članova, okuplja i nastavnike Crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti. U želji da skrenu pažnju na značaj medijskog opismenjavanja učenika, podsticanja i razvijanja njihovih kompetencija kritičkog mišljenja i slobodnog rasuđivanja, nastavnici Svetlana Jovetić Koprivica i Miroslav Minić sproveli su istraživanje u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“  i  Srednjoj mješovitoj školi „Golubovci“. Istraživanjem je obuhvaćeno 78 učenica i učenika, riječ je o mladim ljudima, sedamnaestogodišnjacima, koji pored obaveznih predmeta bivaju u prilici da biraju izborne predmete, te izučavaju sadržaje za koje procjenjuju da mogu biti od značaja za unapređivanje njihovih znanja, sposobnosti i vještina. opširnije >>>

ŠTELOVANJE HAOSA
Ili: na koju stranu će mediji zaokrenuti kod Albukerkija

Svakako da su društvene mreže samouređujući vrtlozi medijskog hiperprostora. Dobro novinarstvo mora prodrijeti u njihov kod, rasijati informacije na nov način, iskoristiti freške navike čitalaca, a izbjeći stare zamke struke. U tom slučaju, možda i preživi.

piše: Brano Mandić, pisac i novinar

Februar 2, 2021. - Ako si duhovna osoba sa manjkom vremena, milost YouTube prečica može te dovesti do pojedinih fakina kakav je Alan Vots, filozof zabavljač, kako je sebe nazivao, genijalan za pred san, utemeljen u svom talentu da dubine istoka privede zapadnoj raji. Ikona hipi perioda, Vots me često gurne u san, paradoksalno, video porukama u kojima poziva na buđenje, ali tako lijepim baritonom da buđenje odložim do jutra, kad zaboravim većinu toga što je ovaj komesar zena imao da kaže.

Ipak, prije nekoliko noći zaspao sam sa njegovom tezom kako je novac informacija, i ujutru se probudio čilo i sretno što sam shvatio: novac zaista jeste informacija putem koje se razmjenjuje ideja o bogatstvu. Novac nije bogatstvo već njen ekvivalent, kao što su ove riječi samo ekvivalent, nadam se pouzdan, onoga o čemu mislim. Ne bih Votsovu tezu mučio cinizmom – ako je novac informacija, jesu li onda banke mediji? Mogao bih reći da se u medijima odomaćio bankarski princip brojanja klikova, praćenja trendova, frendova, tagova i grafikona prodaje, što uveliko određuje sadržaj. To jeste tema, i to validna, ali na umu mi je nešto drugo. opširnije >>>

Radionica medijske i informacione pismenosti: (Zlo)upotreba društvenih mreža u kriznim situacijama

Medijskom pismenošću do osviješćenog građanina

Podgorica, 28. januara 2021. - NVO aktivisti, mladi novinari i studenti, njih 16, ušestvovali su minule sedmice na jednodnevnoj radionici Instituta za medije posvećenoj fenomenu društvenih mreža sa osvrtom na poslednja dešavanja zabrane slobode govora u slučaju bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, te na moguće posledice odbijanja tehnoloških kompanija da prezmu etičku odgovrnost za sadržaje koje distribuiraju i selektuju.
Sagledavajući izborni i postizborni period u Americi novinarka Biljana Jovićević, koja godinama prati i izvještava o spoljno-političkim dešavanjima, je dala pregled poslednjih, spornh praksi koje se odnose na ponašanje medija, društvenih mreža, ali i ukazala na sve veći rast popularnoti takozvanih aletrnativnih, progresivinih medija u SAD-u.
Cilj radionice je bio prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, te spornih i neetičnih praksi medija u kriznim situacijame, a koje nose potencijal dodatne polarizacije društva i urušavanja demokratije.

Razgovor je moderirala istraživačica i programska koordinatorka Instituta za medije Milica Bogdanović, koja je dala osvrt na poslednja istraživanja Instituta posvećena narativama koji sadrže uvredljivi govor i dezinformacije, a u porastu su u onlajn medijima u Crnoj Gori i na društvenim mrežama, te političko-ekonomskim aspektima različitih tipova medija i komunikacijskih praksi koji kreiraju i šire govor mržnje, dezinformacije i propagandu. opširnije >>>

Mikro-blog i makro-politika: kako do dijaloga?

piše: Vuk Vuković, producent i teoretičar medija

Podgorica, januara 2021. - Čini se da je današnja medijska kultura u Crnoj Gori puna odgovora i da, kao zajednica, sve znamo. Instant odgovore o ekonomskim, političkim, religijskim i identitetskim temama čitamo gotovo svakodnevno u kolumnama, reakcijama i komentarima. Istorijske činjenice izvlačimo iz rukava, a ustavno-pravne dileme tumačimo bez zadrške. Komentarišemo isključivo objektivno, nikada na osnovu ličnog vrijednosnog sistema i uvijek bez emotivnog uplitanja. Za dijalogom nema potrebe, potpuno smo zadovoljni mnoštvom monologa.

Stiče se i utisak da je današnja medijska kultura između sokratovske izreke „znam da ništa ne znam“ i dekartovskog stava „mislim, dakle postojim“ izabrala i afirmisala nepostojeću maksimu – mislim, dakle ne znam. I baš zbog toga, ovaj tekst je niz pitanja i dilema, a ključno je – kako bi danas izgledala Crna Gora bez političkog angažmana na društvenim medijima? opširnije >>>

Demokratija i cenzura na društvenim mrežama

Zabrana — za i protiv

piše: mr. Jelena Jelušić doktorandica i asistentica na Katedri za studije radija, televizije i filma Univerzitetu Nortvestern (Evanston, Ilinoj, USA)

Da li su društvene mreže imale pravo da sankcionišu Trampa? Zašto društvenim mrežama više odgovara da budu svrstane u tehnološke, nego u medijske kompanije? Da li je logično da se tehnološke kompanije, poput Fejsbuka, Tvitera, bave distribucijom vijesti i njihovom selekcijom? Zašto se pokušava ograničiti tržišni monopol društvenih mreža ? Koliko taj monopol urušava standarde demokratskog društva? Da li su društvene mreže kompetentne da adresiraju pitanja slobode govora?  To su neka od pitanja kojima se u analizi za Institit za medije bavi Jelušić.

Podgorica, januara 2021-Nakon što su desničarski ekstremisti pokušali da napadnu odredjene političare tokom pohoda na Kapitol 6. januara, veliki broj društvenih mreža ograničio je ili potpuno zabranio postove tadašnjeg predsjednika Donalda Trampa, dok su Amazon i Gugl ukinuli hosting Parler-u, konzervativnoj verziji Tvitera. Ovi postupci su izazvali i pozitivne i negativne reakcije. Što se društvenih mreža tiče, ove reakcije izazvane su dijelom zbog toga što predstavljaju značajno odstupanje od tolerantnog pristupa koji su društvene mreže imale prema Trampu do tada, najčešće birajući da poštuju pravo na slobodu izražavanja njega i njegovih istomišljenika.

Pristalice zabrane, izmedju ostalog, ističu etičke aspekte odluke — na primjer Tviterova odluka da zaključa Trampov nalog donijeta je zbog toga što su objave tadašnjeg predsjednika uticale na vrlo vjerovatne prijetnje nasiljem. Facebook i Instagram ističu da je njihov prioritet da poštuju pravo na slobodu izražavanja, ali da ona može da postoji samo u demokratiji, koju su Trampovi postupci prijetili da ugroze, što je na kraju motivisalo odluku da se njegovi profili na Fejsbuku i Instagramu zaključaju. opširnije >>>

Okončan program obuke i stažiranja mladih novinara i studenata: “Prvi korak ka redakciji”

Podgorica, januar 2021. - Deset mladih novinara i studenata fakulteta društvenih nauka uspješno je ovih dana završilo obuku i stažiranje u vodećim crnogorskim medijima u okviru projekta koji je realizovao Institut za medije.

Posebno je značajno što je njih šestoro nastavilo neku vrstu novinarskog angažmana u medijima u kojima su obavili praksu, što ukazuje na kvalitet kandidata i projekta koji je realizovan.

Obuku Instituta za medije i dvomjesečno stažiranje u redakcijama Vijesti, Pobjede, CIN-a, Novinske agencije MINA I PCNEN-a prošli su: Jovana Petričević, Marija Brnović, Marija Pešić,  Milica Lipovac, Miljana Kljakić, Petra Marković, Teodora Đurnić, Željka Zvicer, Filip Jovanovski i Ivan Ivanović.
Njih desetoro su izabrani u jakoj konkurenciji izmedju trideset mladih novinara i studenata koji su se prijavili na konkusu  Institita za medije. opširnije >>>

Kad nema informacija, haraju dezinformacije

Piše: Nataša Novović

Iz vlade je najavljena "komunikaciona strategija" u vezi sa vakcinacijom, međutim, dok taj proces bude realizovan, građani će, po svemu sudeći, imati već formirane stavove o vakcinama, često zasnovane na dezinformacijama.
Našim sagovornicama, različitih starosnih iz obrazovnih profila, zajedničko je da im smeta svakodnevno suvoparno izvještavanje o broju zaraženih, dok detaljnijih informacija o virusu i vakcinama nema.

Podgorica, 20. Januara 2021. - Iako je zemlja teško pogođena pandemijim koronavirusa, polovinom januara 2021. i dalje se precizno ne zna kada će i koliko će vakcina Crna Gora obezbijediti za svoje građane. U danima kada su evropski i većina medija u regionu izvještavali o pristizanju vakcina i prvim vakcinacijama, kod nas su na naslovnim stranama bile crkvene, identitetske i slične teme.

Prema podacima objavljenim krajem decembra 2020. godine
42 odsto građana Crne Gore vakcinisalo bi se protiv koronavirusa kada bi vakcina bila dostupna. Istraživanje IPSOS-a je pokazalo je da je broj građana koji bi se vakcinisali protiv koronavirusa u odnosu na oktobar porastao za četiri odsto. Ipak, više ljudi je kazalo da ne bi primilo vakcinu - 43 odsto, dok 16 odsto građana nije znalo ili nije htjelo da odgovori. opširnije >>>

Radionica medijske i informacione pismenosti: (Zlo)Upotreba društvenih mreža u kriznim situacijama 

Institut za medije Crne Gore vas poziva da se prijavite na radionicu iz oblasti medijske i informacione pismenosti koja će se održati 28.01.2021. od 10:00 do 14:00 sati, u prostorijama hotela “Ramada” u Podgorici. Radionica je namijenjena predstavnicima organizacija civilnog društva kao i medijima koji žele da usvoje nova znanja i vještine u ovoj oblasti i koji su zainteresovani da unaprijede postojeće aktivnosti na polju medijske i informacione pismenosti (MIL).
Radionica ima za cilj da poveća kapacitete za razumijevanje MIL-a i njegovu važnost za razvijanje kritičkog mišljenja i prepoznavanje toksičnih sadržaja u medijima, u najširem smislu te riječi. opširnije >>>

Novinarstvo između ukusa i neukusa

piše: Irena Rašović, novinarka

Podgorica, 18. januara 2021. - Pod pritiskom različitih interesa, novinarstvo sve češće trpi i posljedice tabloidnog pristupa i senzacionalizma.
Umjesto suštinskih tema, bavimo se bojom ili krojem nečijeg sakoa zadovoljavajući najprizemniju malograđansku znatiželju, jureći klik više na društvenim mrežama. Da modni stil javnih ličnosti igra važnu ulogu u životu i politici i da se o tome, posebno u zapadnim medijima, odavno polemiše - nije sporno, ali ni to da se takva kritika uglavnom vezuje za žene i da njihove profesionalne zasluge često stavlja u drugi plan. I mi postajemo žrtva sličnih stereotipa. Analiza načina oblačenja i fizičkog izgleda javnih ličnosti, te izvlačenje zaključaka na osnovu toga, sve je prisutnije i u našim medijima, pritom otvarajući pitanja: jesu li te informacije zaista značajne za širu javnost, je li im mjesto u informativnom novinarstvu, da li, pored povećanja čitanosti, vode do diskreditovanja pojedinaca, te gdje je granica izmedju profesionalnog izvještavanja i podilaženja ukusu javnosti. opširnije >>>

Da li odlazak Trampa sa društvenih mreža rješava stvar?

piše: Danica Ilić, Mreža za etičko novinarstvo, London
 
Podgorica, 12. januara 2021. - “Na društvenim mrežama se ponašaj kao da u svakom trenutku gostuješ uživo na televiziji“,  savjet je koji mi je profesor onlajn novinarstva i medijskih poslovnih modela, Pol Kaplan, dao godinu dana nakon nastanka  Tvitera. Ovih dana Tviter i Fejsbuk su u centru pažnje, jer su ukinuli profil odlazećeg američkog predsjednika Donalda Trampa zbog, kako navode, rizika od daljeg podsticanja na nasilje. Podsjetimo, Tramp je pozvao svoje pristalice da sa skupa u centru Vašingtona odu do zgrade Kongresa u koju su potom, oni najradikalniji upali. U nasilju koje je uslijedilo umrlo je pet osoba.

Da je Tramp uživo u TV programu pozivao na nasilje, vrijedjao i diskriminisao Muslimane, izbjeglice, žene, novinarke i novinare, iznosio neistine i neprovjerene informacije, svaki profesionalni voditelj, producent i urednik koji se rukovodi etičkim kodeksom svoje profesije, ili bi reagovao, ili bi prekinuo njegovo gostovanje. Američki je predsjednik sve nabrojano činio godinama unazad i to na nekoliko američkih TV kanala, a ponajviše na svom Tviter nalogu. Zato je reakcija Fejsbuka, Tvitera, Snepčeta i ostalih, smatraju mnogi, opravdana, ali zakašnjela. opširnije >>>

U Crnoj Gori sve prisutniji narativi koji sadrže govor mržnje i dezinformacije

Kako se kreira i plasira netačni i uvredljivi sadržaj

Podgorica, januar 2021. -  Institut za medije Crne Gore je u saradnji sa Mrežom za profesionalizaciju medija Jugoistočne Evrope (SEENPM) istražio narative koje sadrže govor mržnje i dezinformacije, a koji se šire u crnogorskim medijima i na društvenim mrežama. Prethodno je urađeno istraživanje o političko-ekonomski aspektima različitih vrsta medija koji šire govor mržnje, dezinformacije i propaganda. (istraživanje pogledajte ovdje >>>).
Istraživanje je, na osnovu jedinstvene metodologije, sprovedeno u sedam zemalja Zapadnog Balkana i u Turskoj, a cilj je da se institucijama, organizacijama civilnog društva, medijskoj zajednici i građanima da bolji uvid vrste narativa koji se o različiti ciljnim grupama (migranti, novinari, zagovornici  i protivnici Zakona o slobodi vjeroispovijesti) kreiraju i plasiraju u domaćim medijima i na društvenim mrežama.
U narednoj fazi projekta uradićemo istraživanje o povjerenju u medije.
Tragajući za narativima koji sadrže govor mržnje, a koji su pratili ove važne teme u crnogorskim medijima i na društvenoj mreži Fejsbuk, zabilježili smo niz narativa koji sadrže elemente govora mržnje, dezinformacija i propagande.
Tipovi medija i komunikacijske prakse koje su u ranijem istraživanju prepoznati kao sporni i kroz ovu analizu su se pokazali kao kanali kojima se plasira neprihvatljivi sadržaj.
Ova analiza je pokazala da u uredničkom sadržaju etabliranih medija nema govora mržnje, ali je kao problematičan segment u njihovom radu prepoznata neadekvatna moderacija komentara čitalaca. U komentarima se nerijetko pojavljuje uvredljiv govor na račun različitih etničkih, vjerskih i seksualnih manjina, lične uvrede na račun političkih ili ideoloških protivnika anonimnih komentatora.
Takav sadržaj dodatno se širi na Fejsbuk stranicama koje dijele stavove i ideje desno orijentisanih partija i interesnih grupa. Takođe, na Fejsbuk stranicama etiketiraju se civilni aktivisti, novinari i druge javne ličnosti čiji su stavovi drugačiji od onog što zagovaraju ove stranice.
Adekvatna reakcija nadležnih institucija i dalje nedostaje u slučajevima širenja govora mržnje i lažnih vijesti u medijima ili na društvenim mrežama. Za rješavanje ovog problema još nije pronađeno rješenje koje bi se primjenjivalo umjesto neprihvatljivog hapšenja osumnjičenih za širenje dezinformacija i pasivnog pristupa problemu dezinformacija.

Analiza je dostupna na sljedećem linku >>>
This research is also available in English here (download) >>>