Odgovornost medija u pristupu žrtvama velika

Podgorica, 01.11.2018
Predstavljen izvještaj – Etički izazovi u zaštiti prava na privatnost u nasilju nad ženama

Izvještavanje o nasilju nad ženama zahtijeva posebnu senzibilnost, poznavanje i primjenu etičkih i profesionalnih standarda i međunarodnih preporuka, ocijenjeno je na predstavljanju istraživanja “Senzacionalizam ispred etičnosti”, koji je sproveo Institut za medije I koji je predstavljen u EU info centru u Podgorici.
Autorka istraživanja Dušanka Pejović, direktirica nedjeljnika „Monitor“ Milena-Perović Korać, direkrorica Centra za ženska prava Maja Raičević, i v.d. direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić pozvali su medije da u izvještavanju o ženama žrtvama nasilja zaštite žrtve i pomognu im da unaprijede život.
Pejović je navela da je analizom nekoliko desetina tekstova iz osam crnogorskih medija uočeno da se po pitanju kršenja prava na privatnost žrtava »ozbiljni mediji približavaju tabloidnim« Ukazala je da se “često se dešava, da se objavljuje puno ime i prezime žrtava, nasilnika, detalji iz privatnog života, a nekad i imena rođaka i bliskih prijatelja, da se često opisuju “šokantni prizori, koristi terminologiju koja odražava dramatičnost i pojačava šokantnost price”, te da se dešava  da mediji u izvještavanju otkrivaju podatke o fizičkom i mentalnom stanju, bolesti ili povredama.”

“Treba se zapitati da li se na taj način krše etičke norme, publika odnosno čitaoci navode na pogrešan zaključak, da li se raspiruju strasti i stvara atmosfera osvete”, ukazala je autorka izvještaja.
Pejović je ocijenila da bi »opasnost da mediji svojim izvještavanjem mogu povrijediti ugled i dostojanstvo žrtve, i izložiti je dodatnoj viktimizaciji i stigmatizaciji, uključujući i njenu djecu, trebalo da bude predmet stalnog preispitivanja novinara o tome da li primjenjuju etičke norme i kakve posljedice može da izazove njihovo nepoštovanje«.
Pored analize tekstova, istraživanje se temelji na 10 intervjua sa novinarima i urednicima crnogorskih medija, aktivistkinjama nevladinih organizacija koje se bave rodnim temama, ombudsmanima dnevnih listova »Dan« i »Vijesti«, predstavnikom Medijskog samoregulatornog tijela, a uvrštena su i iskustva Slovenije i Velike Britanije.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da bi mediji “mnogo više trebalo da pišu o mjerama zašite žrtava nasilja”, te da bi bilo  korisno, kada bi u svakom tekstu u kojem se izvještava o nasilju nad ženama, bio objavljen broj SOS nacionalne linije I ostalih servisa podrške.
"Nasilje se često opravdava alkoholizmom i bolestima zavisnosti, a u osnovi je rodna nejednakosti potreba nasilnika da vrši kontrolu nad žrtvom", objasnila je Raičević i sugerisala da u medijskim izvještajima “treba da bude jasno da je nasilje isključiva odgovornost onoga ko ga čini, a ne žrtve”.
Direktorica Centra za ženska prava je pozdravila praksu Uprave policije, koja je na inicijativu tog Centra napravila iskorak  u zaštiti identiteta I integriteta žrtve I u saopštenjima odustala od objavljivanja “detalja koji jesu u skladu sa zakonom, ali u crnogorskim prilikama mogu dodatno da izlože žrtvu”.
"Nije upitno zašto se bavimo ovom temom, ne pretendujemo da budemo bilo kakav etički sud. Namjera nam je da budemo društveno odgovorni i da pomognemo ženama žrtvama nasilja tako što ćemo ukazati medijima koliko je njihova uloga važna", rekla je na predstavljanju izvještaja v.d. direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić.
Novinarka I direktorica nedjeljnika “Monitor” Milena Perović-Korać kazala je da bi mediji trebalo da pošalju jasnu poruku da su na strani žrtve, te da je njohova obaveza da zaštite ranjive.
"Mediji ne mogu biti odvojeni od društva, ali mogu biti njegov bolji dio", rekla je Perović- Korać I zaključila da je “od presudne važnosti da se u medijima otvori debata o važnosti etike”
Institut za medije je svjestan činjenice da “mediji  ne mogu riješiti problem nasilja nad ženama, ali mogu biti svojevrsni "zvizdači", tako što će skrenuti pažnju javnosti i informisati o tom problemu uz maksimalnu zaštitu prava na privatnost”, ukazano je analizom.
Istraživanje je jedno u seriji koje Institut za medije sprovodi u okviru projekta „Respekt-Za podizanje etičkih standard u medijima I povjerenja građana u etičke medije,” finansiranog od  strane Evropske unije I uz pomoć partnera, Mirovnog Instituta iz Ljubljane i Mreže za etičko novinarstvo iz Londoda.