Kompleksnost moderiranja komentara čitaoca – iskustva Gardiana, BBC-ija, Al Džazire

London, 15. marta 2019. - Crna Gora prati svjetske trendove, bar kada je upotreba i rasprostranjenost onlajn medija u pitanju. Prema poslednjem istraživanju IPSOS-a za 2018. godinu, ukupan broj gradjana koji gledaju televiziju u Crnoj Gori iznosi preko 552 hiljade, dok se njih 490 hiljada informiše na internetu. No nije sve što se na netu nadje informacija. Profesionalni i odgovorni mediji u Crnoj Gori nastoje da urede onlajn prostor svojih medijskih kuća, pa i prostor koji su čitaocima otvorili za komentarisanje odredjenih tema i tekstova. Problem nastaje kada se novinari, baš kao i čitaoci portala, ne pridržavaju etičkih standarda i pravila komentarisanja na internetu.

U okviru projekta “Respekt - za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije”, dvojica crnogorskih urednika posjetili su London kako bi sa nekim od najuglednijih svetskih medijskih kuća razmijenili iskustva. Srdan Kosović, glavni urednik TV Vijesti, i Jaša Jovićević, izvršni direktor agencije MINA, razgovarali su u Londonu od 11. do 14. marta 2019. sa urednicima Guardian-a, BBC-ija, Al Jazeera, Mreže za etičko novinarstvo i regulatornog tijela IMPRESS.

Tokom razgovora sa jednom od urednika Guardian-a, Karolajn Benok, Jovićević i Kosović su saznali na koji način ovaj britanski dnevni list i najčitaniji onlajn, informativni portal, njeguje vezu sa svojim čitaocima. Benok je navela primjer priče koju je njena kuća napravila o djacima i školama u kojima je, usled smanjenja budžeta , došlo do ukidanja toplog obroka. Nekada su se novinari Guardian-a oslanjali na svoje lokalne dopisnike i na rad na terenu i u ovom slučaju to bi bila posjeta školama. No u današnje vrieme je dovoljno da pozovu svoje čitaoce da im dostave komentare, obično u prostoru ispod onjlajn članka. Kompleksnost moderiranja komentara čitaoca i etičke dileme koje se javljaju tom prilikom jedna su od najvažnijih pitanja kojima se bave ne samo urednici Guardiana, već i novinari i urednici iz Crne Gore poput Jaše i Srdana.

“Ja verujem da je većina ljudi na ovom svijetu pristojna, samo nas društvene mreže primoravaju da mislimo drugačije,” kaže Karolajn Benok iznoseći zaključke do kojih je došla kao jedna od urednica u uglednom britanskom listu:

  1. Moderatori onlajn komentara treba da imaju status urednika zbog težine, kompleksnosti i prije svega, odgovornosti koju nose. Takodje, treba da budu deo uredničkog tima;
  2. Onlajn komentare treba dopustiti ispod odredjene teme, ali ne i ispod svakog članka na tu temu;
  3. Osjetljive teme, pitanja i članke koji mogu da dovedu do širenja rasne, vjerske i nacionalne mržnje ili bilo kakvog oblika diskriminacije, obavezno treba moderirati unaprijed, odnosno objaviti samo one komenare čitalaca koje je pogledao i odobrio moderator.

“Zadatak Al Jazeera je da izveštava o onome o čemu drugi ne izvešavaju”, kaže Ben Rayner, News Editor u Al Jazeera na engleskom jeziku. U razgovoru sa urednicima iz Crne Gore, Rayner i njegov zamjenik koji je porijeklom sa Balkana, laris Zubanović, razgovarali su i o fact-checking odeljenju koje je Al Jazeera osnovala kako bi provjeravala i verifikovala gomilu informacija koje su putem digitalnih medija, društvenih mreža i na druge načine, stizale iz Sirije i ticale se tamošnjeg konflikta. Kako verifukujemo onlajn informacije i dokle doseže urednička kontrola nad informacijama koje stižu ne samo od novinsrkih kontakata i izvora već i od čitalaca, publike, a koje bi mogli biti od javnog značaja? Kosović i Jovićević objasnili su situaciji u Crnoj Gori i saglasili se da crnogorski mediji mogu u mnogo čemu da prate primer Al Jazeera.

Sličan zaključak postigli su i u razgovoru na BBC-iju gdje su se susreli sa Alex Kroeger koja je pomogla da se uspostavi i otvori digitalno odeljenje BBC-ija na srpskom jeziku prošle godine, kao i sa Edru Dogan, koja je zadužena za digitalnu stategiju cijele Svjetske Službe BBC-ija.

Na kraju radne posjete Londonu, urednici Vijesti i MINA agencije, razgovarali su sa tročlanim timom jednog od regulatornih tijela u Velikoj Britaniji, Lexie Kirkconnel Kawana, Clara Aguia i Ed Procterom. IMPRESS je tijelo koje reguliše manje, lokalne i regionalne medije u Britaniji koji se samim pristupom u ovo tijelo, obavezuju na IMPRESS-ov Etički kodeks. IMPRESS predstavnici istakli su u razgovoru sa Kosovićem i Jovićevićem da smatraju da je upravo njihov koncept dobar put ka samoregulaciji onlajn medija. Ono što je ostalo nepoznanica i što je otvorilo teme za buduće susrete izmedju crnogorskih i britanskih medija i medijskih organizacija jeste pitanje implementacije etičkih normi i standarda u crnogorskom kontekstu. Jedna od publikacija koja u tome može da pomogne jeste i Priručnik izradjen u okviru projekta “Respekt - za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije”.

Priručnik je baziran na iskustavu Mreže za etičko novinarstvo u radu sa onlajn medijima širom svijeta i zasnovan je na načelima: tačnosti, nezavisnosti, nepristrasnosti, čovječnosti i odgovornosti novinara i medija.

Priručnik možete pogledati ovdje: http://www.mminstitute.org/respekt/samoregulacija/