Kršenje pretpostavke nevinosti u medijima

Podgorica, 30. maja 2019Institut za medije predstavio je istraživanje  „Etički izazovi u poštovanju pretpostavke nevinosti o poštovanju pretpostavke nevinosti“ u crnogorskim medijima. Riječ je o jednom od najčešće kršenih smjernica kodeska, ali u ovom slučaju i jednom od osnovnih prava –prava na pravično suđenje. Koji su motivi kršenja pretpostavke nevinosti? Šta kažu propisi, urednici, ombudsmanka i ekspertkinja za medije, možete pročitati u istraživanju dostupnom ovdje >>>.

U nastavku par izvoda sa predstavljana izvještaja autorke Duške Pejovoć. Gost tribine je bio ekspert Savjeta Evrope za slobodu izražavanja, advokat Siniša Gazivoda.

Da li je u skladu s Kodeksom nekoga proglasiti krivim prije odluke suda i u slučaju da okrivljeni javno prizna krivica?, dilema je koju su autorici istraživanja, postavili pojedini urednici intervjuisani u istraživanju.

      

Portretisanje osobe protiv koje se vodi istraga ili sudski postpupak, a kojim se narušava njeno dostojanstvo ili prejudicira optužba, nije u skladu sa Kodeksom, „jer vodi ka društvenoj osudi i njenom javnom posramljivanju“. Novinari međutim, „često ne poštuju“ taj princip, ukazuje Pejović.

Istraživanje urađeno kroz studiju slučaja pokazalo je su državni zvančnici u Crnoj Gori i Srbiji, te čelnici pravosuđa „prejudicirali odgovornost“ osumnjičenog i da su dali „politički karakter“  slučaju.

 

Eskpert Savjeta Evrope za slobodu izražavanja, advokat Siniša Gazivoda navodi da praksa Evropskog suda govori da su sudovi i pravosudni organi prva od četiri kategorije koja krši pretpostavku nevinosti, te da to čine saopštenjima za javnost i sudskim odlukama. Ukazuje da to čine i sudovi u Crnoj Gori, te da takvi slučajevi zavrđavaju pred Evropskim sudom.

 

„Državni i javni funkcioneri u Crnoj Gori prednjače u kršenju pretpostavke nevinosti, olako prejudiciraju ishod suđenja“ i „što je još opasnije, takvim izjavama daju uputstvo sudovima“ kako da riješe određeni slučaj, kaže Gazivoda.

 

Pored sudova, državnih i javnih funkcionera, pretspostavku nevinosti krše i mediji. U slučaju Crne Gore, mediji to čine svakodnevno, ukazuje advokat Gazivoda. Po njegovim riječima malo je predmeta zbog kršenja ovog prava završilo na sudu, jer građani i advokati „ne prepoznaju“ da je „došlo do povrede“ tog prava. Ipak, pribojava se da bi se mediji u perspektivi mogli suočiti sa većim brojem tužbi po ovom osnovu.

 

Senzacionalizam je jedan od osnovnih motiva kršenja pretpostavke nevinosti , preujudiciranja ishoda istrage I suđenja, ali ne i jedini, ukazuje autorka istraživanja Pejović.

 

Analiza poštovanja etičkih standarda u medijima koji se odnose na pretpostavku nevinosti provedena je dvije metode: studija slučaja sa sudskim epilogom i jednodnevni monitoring rubrike crna hronika.

U istraživanju smo analizirali izvještavanje o izabranom slučaju koji je u posljednjih godinu dana izazavao veliku pažnju javnosti. Analizu smo sproveli na uzorku tri online medija: CDM, Vijesti online i portal RTCG. Riječ je o slučaju u kojem je S. V. osuđena zbog napada na sutkinju kotorskog suda i koji je zaokupljao pažnju javnosti od avgusta 2018. do januara 2019. godine, o čemu je objavljeno 57 tekstova.

Jednodnevni monitoring rubrike crna hronika sproveli smo 12. marta 2019. godine u tri dnevna lista: Vijesti, Dan i Pobjeda. U ta tri lista u toj rubrici ukupno je objavljeno 26 tekstova. Analizom smo došli do pojedinih kvantitativnih pokazatelja a bavili smo se i najčešćim tipom problema i praksi koji se odnose na etičke izazove u poštovanju prezumpcije nevinosti.

Intervjuisali smo takođe izabrane profile sagovornika/sagovornica: novinar, urednik, ombudsmanka i ekspertkinja za medije i novinarsku etiku.

Istraživanje je dio projekta „Respekt-za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije“ koji Institut za medije realizuje u saradnji sa Mirovnim instititutom i Mrežom za etičko novinarstvo. Projekat je pomognut od strane Evropske unije, Ministarstva javne uprave Crne Gore i Ministarstva vanjskih poslova Slovenije.