Onlajn nasilje nad novinarkama i efekat zebnje

autorka: Nevena Krivkapić-Martinović, koordinator za slobodu izražavanja i online medije SHARE Fondacija

Podgorica, 18. juna 2020 -Novinari, ali i drugi građanski medijski akteri, suočavaju se prilikom izvještavanja o spornim društvenim i političkim temama sa različitim oblicima onlajn nasilja. Oni su mete uznemiravanja putem društvenih mreža, onlajn komentara i drugih formi putem kojih se plasiraju prijetnje, zastrašivanja i druge forme uznemiravanja do nasilja pa i ubistava.

Novinarke se suočavaju sa još jednim dodatnim teretom kada govorimo o onlajn nasilju, a to je što trpe rodno zasnovano nasilje. Postoji bezbroj načina putem kojih su novinarke uznemiravane i omalovažavane korišćenjem mizoginih i seksitičkih izraza putem interneta, a bitno je napomenuti da se neke od ovih metoda ne razlikuju od uznemiravanja u fizičkom svijetu - to su upravo neželjeni i ponovljeni kontakt. Međutim, sama priroda digitalnog okruženja, koja pruža instant komunikaciju u svakom trenutku i dijelu svijeta, kao i mogućnost pseudoanonimnosti, često doprinosi pogoršanju fizičike i mentalne bezbjednost novinara i u ovom okruženju. To se može objasniti djelimično činjenicom da priroda digitalne komunikacije pruža veću slobodu djelovanja, tj. navodi ljude da se izražavaju na način na koji se ne bi usudili da se ta osoba nalazi pored njih. Svi ovi problemi su i dalje relativno česti u fizičkom svijetu, naročito u manje demokratskim društvima, ali isto tako njihov porast u onlajn okruženju iz godine u godinu je sve veći.
Konkretno, prema podacima iz 2019. godine u Crnoj Gori su formirana četiri predmeta zbog prijetnji novinarima i ugrožavanja njihove sigurnosti, od čega su dva predmeta formirana zbog onlajn prijetnji novinarima, putem društvenih mreža. Zanimljiv podatak istraživanja iz regiona pokazuju da su prijetnje na društvenim mrežama, omalovažavanje i govor mržnje čak tri puta više upućivane novinarkama nego njihovim muškim kolegama. Takvi podaci u Crnoj Gori nažalost nisu poznati, navodi se u Priručniku “Mehanizmi za zaštite u online okruženju”.

Poslednji slučaj koji je dobio epilog jeste krivična prijava koja je podnijeta zbog prijetnji upućenih novinarki Dana preko društvene mreže u maju 2020. Osumnjičeno lice je podsredstvom društvene mreže, preko lažnog profila uputilo prijeteću privatnu poruku novinarki Dana. Takođe, osumnjičeno lice je i sa drugih lažnih profila slalo više uvredljivih komentara, navodi se u saopštenju policije. Ipak kako je ovo jedan od rijetkih slučajeva koji je privuklo pažnju javnosti i državnih organa, postavlja se pitanje koliko ovakvih slučaja nije uopšte prijavljeno.

Upravo to nam govori i globalno stanje u studiji koja je rađena tokom 2018. pod nazivom Napadi i uznemiravanje: Uticaj na novinarke i njihovo izjveštavanje” koje je sprovela IWMF. Od ukupno 597 novinarki širom svijeta, skoro 2 od 3 izjavilo je da im je prijećeno ili da su uznemiravane putem interneta najmanje jednom - nešto više od prijavljenih fizičkih prijetnji ili uznemiravanja. Od toga otprilike 40% je reklo da izbjegava da radi na određenim pričama kao rezultat uznemiravanja na mreži. Ispitanice su prijavile i profesionalne posledice. Mnoge novinarke su navele da su ili odustale od traganja za određenim pričama ili da su imale poteškoće sa izvorima usled prijetnji i uznemiravanja. Na meti su bile i mlađe novinarke sa manje godina iskustva, neke su pomišljale da u potpunosti napušte novinarsku profesiju.

Postavlja se pitanje kako se zaštititi?

Prije nego što pomislimo na pravnu zaštitu, svakako treba uzeti u obzir prethodne mjere koje se moraju preduzeti. Tim povodom je organizacija PEN America napravila odličan Priručnik za odbranu od onlajn uznemiravanja, te evo nekoliko savjeta za novinare.

Prvo potrebno je pripremiti se za potencijalno onlajn nasilje, neophodno je poboljšati sajber bezbjednost (koristiti sigurne šifre, dvostruku login verifikaciju, obezbijediti email adrese i naloge na društvenim mrežama, itd).

Drugo, biti spreman da odreaguješ na potencijalno onlajn nasilje. Potrebno je dokumentovati onlajn nasilje, blokirati i prijaviti platformama, kao i suočiti se sa uznemirujućim mail-ovima i direktnim porukama.

Treće, voditi brigu o sebi prilikom onlajn nasilja, obavezno podijeliti svoja osjećanja sa drugima i potražiti psihološku podršku i pomoć. 

Zatim, prijaviti onlajn nasilje nadležnim institucijama, a u samom zakonodavnom okviru Crne Gore postoje različiti mehanizmi koji se mogu iskoristiti za zaštitu.

Pored personalnih oblika zaštite koje smo upravo naveli, postoji i odgovornost i novinarskih redakcija da razviju i stave na raspolaganje novinarkama različite mjere zaštite, koji su detaljno precizirane u IPI Online harassment platformi.

Moglo bi se reći da je glavna posledica bilo koje vrste onlajn nasilja izazivanje nesigurnosti i straha, što dovodi do “efekta zebnje” po slobodu izražavanja u onlajn okruženju. Kao što istraživanja pokazuju, novinarke koje su na meti onlajn nasilja se suočavaju sa ozbiljnim privatnim i profesionalnim posledicama. Podjednako je bitno da budemo svjesni činjenice da su novinarke uglavnom nemotivisane da prijave nasilje zbog straha od odmazde kako od kolega tako i od šire sredine. Državni organi i novinarke često trivijalizuju problem, koji  za posledicu ima njegovo ne prijavljivanje. Međutim, upravo to dovodi do toga da novinarke izbjegavaju da pokrivaju određene teme, što ima krajnji uticaj na građane kojima se ograničava pravo da primaju informacije od javnog interesa. Stoga posljedice mogu biti još dalekosežnije.

(1) "Efekat zebnje" ("chilling effect") je pravna kovanica kojas se moze objasniti kao obeshrabrivanje legitimnog i dozvoljenog ispoljavanja nekog prava pretnjom ili stavljanjem u izgred neke pravne sankcije. Nastala je u pravnoj teoriji u SAD i vezuje se prevashodno za ugrozavanje slobode izrazavanja.


Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije I autora I ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.