Mediji su odgovorni za onlajn komentare

Podgorica, 10. juna 2020 - “Upravljanje komentarima posebno je izazovno za sve onlajn medije, naročito u vremenu krize. Potrebno je napraviti balans između slobode izražavanja mišljenja i zabrane širenja govora mržnje, propagande, uvreda”, saopštila je Džil Filips (Gill Phillips), advokatica britanskog Gardijana, zadužena za poštovanje medijskih zakona.

Ona je na vebinaru “Moderiranje onlajn komenatara u vremenu kriza”, ukazala na odgovornost medija za objavljene komentare, na različite vrste moderiranja komentara, ali I na pravnu praksu koja reguliše tu oblast– odnosno granicu izmedju slobode izražavanja i prava na privatnost, govora mržnje, uvreda.

Kako je dodala, mediji moraju da shvate da imaju odgovornost i da se opredijele za način moderacije.

“Ako objavite komentar koji je nezakonit, onda ga obrištete, to znači da nijesti smjeli da ga objavite na svom sajtu”, kazala je Filips, ukazujući da je govor mržnje krivično djelo u većini zemalja.

 Filips je upozorila i da izdavači medija moraju imati u vidu sve posljedice ako se u komentaru objave nečiji lični podaci, koji su zaštićeni zakonom.

Podsjetila je da se neki mediji odlučuju da uopšte nemaju moderaciju, već da vijesti prolaze kroz odredjene filtere koji prepoznaju sporne riječi, drugi, pak, da rade predmoderaciju, neki postmoderaciju ali da ima i onih koji se opredeljuju za mješovite modele. Svaki od tih pojedinačnih modela, kako je rekla, imaju i prednosti i mane.

Kako je dodala, Gardijan se posljednih godina ne rukovodi potrebom većeg broja komentara, već se uredništvo odlučilo da uvede jasnih deset pravila komentarisanja kojih se  komentatori moraju pridržavati. Medju tim standardima je i da budu u skladu sa etičkim vrijednostima ali i da se drže zadate teme teksta.

Kazala je i da imaju timove obučenih moderatora koji taj posao rade 24 sata.

Tako, kako je navela, ako imaju više članaka na istu temu opredijele se da dozvole komentare samo na jedan. Osim toga, obavezna je registracija komentatora, iako kako kaže, znaju da jedna osoba može otvoriti više mejl naloga, ta praksa je pokazala da ipak ima manje spornih komentara.

Advokatica Gardijana je, na predavaju kojem su prisustvovali novinara, pravnici, predstavnici medijskih udrženja I organzacija, regulatora, medijski ombudsmani, ukazala je da ugledni britanski list posebno vodi računa o komentarima tekstova o osjetljivim, društvenim  pitanjima.

U tom smislu navela je da je onlajn prostor dostupan svima i da ono što se objavi u Crnoj Gori može da pročita neko u SAD, te da se o tome treba voditi računa prilikom objavljivanja komentara.

Predsjednica Društva profesionalnih novinara Mila Radulović kazala je da mediji u Crnoj Gori koriste različite modele moderacije. Dodala je i da još uvijek “lutamo i koristimo pravnu praksu koju ne znamo da primijenimo.”
Kazala je da u Crnoj Gori redakcije nemaju obučene moderatore i da taj posao uglavnom rade novinari početnici.

Radulovićeva je rekla da to pitanje nije zakonski regulisano, a da je u Predlogu Zakona o medijima  navedeno da je obaveza medija da sporni komentar nakon saznanja ukloni u roku od 24 sata, što je “predug rok.”
Ona je podsjetila na privodjenja u policiju osoba zbog pisanja i dijeljenja spornih komentara.

Vebinar je organizovao Institut za medije Crne Gore (IMCG), Društvo profesionalnih novinara Crne Gore (DPNCG), Mediacentar Sarajevo i Albany Associates London, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.