BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

BiH i Crna Gora: Uvrede i ismijavanje umjesto argumentovane rasprave o COVID-19

PODGORICA, 20. avgusta 2020 - Sekcije za komentare na bh. i crnogorskim online medijima poligon su za uvrede i ismijavanje, a nivo argumentovane rasprave na objave svjetskih i domacih zdravstvenih organizacija, kriznih stabova, te izjava predstavnika vlasti i strucnjaka o koronavirusu izuzetno je nizak, pokazalo je istrazivanje Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore. Neargumentovane rasprave doprinose relativizaciji objava domacih i svjetskih zdravstvenih organizacija i institucija, epidemiologa i predstavnika vlasti, i mogu da uticu na njihov kredibilitet, a time i na javno zdravlje.

U komentarima ispod clanaka na pojedinim analiziranim online medijima u dvije drzave, ali i uopsteno na drustvenim mrezama, prisutne su i teorije zavjere i deziformacije koje su se od prvih vijesti o virusu globalno mijenjale.

"Nekako je na pocetku najpopularnije bilo to da virus ne postoji i da je kreiran u laboratoriji od strane ove ili one vojske ili obavjestajne agencije bilo koje od drzava u svijetu. Kako se vrijeme razvijalo, te teorije i narativi su se se mijenjali i vise nemamo toliko prica o tome da virus ne postoji koliko o tome da je to sasvim obicna gripa koja ne predstavlja toliku opasnost kolikom je predstavljaju u medijima i ljudi iz struke", ocjenjuje urednik bh. portala Raskrinkavanje.ba, Emir Zulejhic.

Slicno je i u Crnoj Gori gdje je pocetkom godine u komentarima na pisanja medija na njihovim web stranicama i na drustvenim mrezama bilo razlicitih komentara koji su upucivali na zbunjenost javnosti toga sto su mjere prevencije bile neprecizne, a ubrzo su se komentari pretvorili u izrazito negativne.

"U tim negativnim komentarima ima dosta teorija zavjere, protiv vakcina, 5G mreze, sta jedu Kinezi i da se tako prenosi virus. To su dakle uglavnom bile teorije zavjere, sa negativnim prizvukom", kaze urednica portala Café del Montenegro, Cdm.me, Aleksandra Obradovic.

Analiza komentara korisnika online medija napravljena je na cetiri portala: Vijesti online i Cafe del Montenegro iz Crne Gore, te Klix.ba i Depo.ba iz Bosne i Hercegovine, i obuhvatila je ukupno 863 komentara, koji su se odnosili na humor, uvrede ili ismijavanje, govor mrznje, teorije zavjere, argumentovane informacije i drugo, a pracen je i generalni utisak i tok diskusije, naprimjer, da li komentari ukazuju na relativizaciju i ismijavanje zvanicnih preporuka i objava.

Pandemija koronavirusa je donijela veliku kolicinu tacnih i netacnih informacija - infodemiju kojom je otezan pronalazak pouzdanih izvora i savjeta koji bi mogli biti korisni u zastiti javnog zdravlja. Informacije, dezinformacije i razne teorije zavjere o novom virusu od januara 2020. pocele su se siriti putem razlicitih kanala informisanja, najvise preko online medija i drustvenih mreza poput Facebooka, Twittera, Instagrama i online platformi za komunikacije kao sto su Viber, Messenger i WhatsApp.

U Crnoj Gori, dezinformacije i teorije zavjere dominantno su se sirile u tabloidnim online medijima iz Srbije koji su popularni medu crnogorskim gradanima (npr. Informer, Alo, Espreso...), na drustvenim mrezama, mobilnim aplikacijama poput Vibera i Whatsappa, ali i u komentarima citalaca u online medijima. U Bosni i Hercegovini, takvi sadrzaji bili su prisutni na drustvenim mrezama, internet platformama poput YouTubea, mobilnim aplikacijama, u komentarima online medija, ali su ih prenosili i tradicionalni mediji poput Dnevnog avaza ili javnog servisa RTRS. Medu dezinformacijskim sadrzajima u obje zemlje popularni su pseudo-naucni savjeti da, naprimjer, limun i soda bikarbona pomazu u lijecenju protiv koronavirusa, kao i teorije zavjere poput one da je virus nastao u laboratoriju u Wuhanu i da je njegovo sirenje prouzrokovala 5G mreza.

Koliko neprovjerene ili naucno neutemeljene informacije uticu na kreiranje javnog mnijenja pokazuje istrazivanje koje je u maju 2020. u Crnoj Gori napravila agencija Ipsos uz podrsku UNICEF-a, a koje je pokazalo da svaki drugi gradanin u toj drzavi vjeruje da je virus nastao u laboratoriju, te da oko petina gradana nije saglasna sa tvrdnjom da ce se uskoro pronaci vakcina koja bi stitila od te bolesti. U Bosni i Hercegovini, istrazivanje kompanije Valicon iz juna 2020. godine je pokazalao da tek cetvrtina bh. gradana smatra da je virus nastao prirodnim putem, vise od polovine bh. gradana vjeruje u neku od teorija zavjera o koronavirusu, a trecina misli da je virus nastao u wuhanskom laboratoriju. Istrazivaci Americkog casopisa tropske medicine i higijene ustanovili su da dezinformacije o koronavirusu nisu bezazlene i da su bile moguci uzrok smrti kod najmanje 800 osoba sirom svijeta koje su preminule u prva tri mjeseca 2020. godine jer su pili mentanol i sredstva za ciscenje na bazi alkohola kako bi se zastitili od koronavirusa. Procijenili su da je u navedenom periodu iz istih razloga hospitalizovano oko 5.876 osoba, kao i da je 60 osoba oslijepilo od posljedica ispijanja metanola.

Ismijavanje i uvrede na objave Svjetske zdravstvene organizacije

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija, SZO, agencija UN-a odgovorna za globalna zdravstvena pitanja, 5. januara obavijestila svijet o "pneumoniji nepoznatog uzroka" u Kini, pocela je redovno objavljivati informacije o njenom toku i izdavati savjete za prevenciju sirenja virusa, a 11. marta pandemiju. Objave SZO postale su redovni sadrzaj medija sirom svijeta, ali organizacija i njen celnik Tedros Adhanom Ghebreyesus naisli su i na kritike.

Bosanskohercegovacki i crnogorski mediji takoder prenose objave SZO, ali takvi sadrzaji su, kao sto su to potvrdili sagovornici u ovom istrazivanju i broj komentara u clancima, manje citani u odnosu na informacije koje objavljuju lokalne zdravstvene institucije i krizni stabovi.

Istrazivanja pokazuju da je publika vise zainteresirana za lokalna a ne globalna desavanja, ali pojedini sagovornici pad interesovanja gradana za objave SZO pripisuju kontradiktornim stavovima te medunarodne organizacije o nacinima prenosa virusa i nacinima zastite.

U komentarima na cetiri izabrana clanka koji prenose izjave SZO, poput onih da je svijet usao u novu i opasnu fazu pandemije koronavirusa (depo.ba), da postoje dokazi da se COVID siri vazduhom (cdm.me i vijesti.me), te da se pandemija moze kontrolisati (klix.ba), najdominantnije su uvrede i ismijavanje SZO. U clancima crnogorskih medija da postoje dokazi da se virus siri vazduhom, prisutni su stavovi da u toj organizaciji rade nedovoljno strucni ljudi, koji mijenjaju stavove ili nemaju jedinstveni stav o vaznim pitanjima, dok su ispod objave bh. medija izrazeni uvredljivi komentari na racun celnika SZO, a dva komentara na depo.ba sadrze rasisticki govor mrznje.

"veliki medicinski brat, koji te ne lijeci, ali te strasi i ucjenjuje, a ubrzo ce ubirat i porez to jest na obaveznu vakcinaciju svake godine. koristi drzavne organe prisile koji ga slijepo slusaju. svjetska vlada ko iz filmova" (depo.ba)

"Ova SZO je toliko nisko pala da nijesu bolji od kakve ambulante u zadnje selo crnogorsko" (cdm.me)

Nepovjerenje prema domacnim zvanicnim informacijama

Krizni stabovi, vladini organi za sprecavanje sirenja koronavirusa i lokalne zdravstvene institucije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori morale su se prilagoditi novonastaloj situaciji i uspostaviti efikasniju komunikaciju s javnoscu. Nacin komuniciranja kriznih stabova u BiH je, naprimjer, kritiziran, izmedu ostalog, i zbog neuskladenih informacija o brojevima novooboljelih, oporavljenih i umrlih i nejasne komunikacije oko uvedenih preporuka i naredbi.

Neki od prisutnih komentara ispod clanaka u online medijima u Crnoj Gori su oni da se podaci o broju zarazenih laziraju, da postoji nepovjerenje u Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) ili krizne stabove i da je vladi ekonomija vaznija od ljudskih zivota.

"Sto se tice tekstova koji se odnose na NKT i ostalih domacih institucija, prije ili kasnije komentari postanu isti kao na bilo kom tekstu, sve se pretvori u svadju na politickoj i na nacionalnoj osnovi i u odnosu na vjerska pitanja", kaze Nemanja Vukotic, novinar crnogorskog portala Vijesti.me.

U komentarima citalaca bh. online medija prisutan je negativan narativ prema drzavnim i zdravstvenim institucijama i pojedincima koji se okrivljuju za losu epidemiolosku sliku, kao i los zdravstveni sistem, da su donesene mjere neadekvatne, da nije jasna razlika izmedu preporuka i naredbi kriznih stabova, te preporuke sta je potrebno raditi kako bi se sprijecilo sirenje COVID-19.

Komentari na pojedinacne izjave i naucna istrazivanja

Pored saopstenja SZO i domacih zvanicnih organa i institucija u bh. i crnogorskim medijima su prisutni i clanci o naucnim istrazivanjima razlicitih organizacija, narocito onih koja se ticu vakcina protiv COVID-19, te izjava domacih i stranih epidemiologa, politicara i svjetskih lidera o koronavirusu, vakcinama i dostupnim istrazivanjima.

Analizira komentara na clancima koji su se odnosili na izjave Billa Gatesa o vakcinaciji, izjavu hrvatske ljecnice da je virus oslabio, crnogorskog ministra zdravlja o nabavci vakcine protiv koronavirusa i istrazivanju naucnika Univerziteta Oxford, pokazala je da su te objave izazvale komentare koji su najcesce sadrzavali uvrede i ismijavanja, a bio je prisutan i govor mrznje i teorije zavjere.

Oce da nas cipuje, Gejc, sotona (klix.ba)

Cista prevara,Bill Gates hoce da nas unisti vakcinama (vijesti.me)

Ma kakva vakcina treba poslusati gazdu Pinka i ozonirati krv (cdm.me)

Moderiranje komentara

Kako bi se stekao uvid o ulozi medija u moderiranju takvih komentara i praksama online medija u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, istrazivanje je obuhvatilo i intervjue sa novinarima, urednicima i predstavnicima fact-checking organizacije iz dvije drzave. Medijski profesionalci smatraju kako je potrebna moderacija komentara, narocito zbog sprecavanja sirenja govora mrznje i uvreda, ali i da je jos uvijek nedovoljno razvijena svijest o potrebi moderiranja komentara koji sadrze teorije zavjere i pseudo-naucne savjete za lijecenje koronavirusa.

Ne postoji univerzalan model za moderiranje komentara online medija, ali se sve vise uvida znacaj i potreba za modelom koji ce omoguciti argumentovanu i slobodnu razmjenu misljenja a istovremeno sprijeciti sirenje govora mrznje, uvreda, teorija zavjere i dezinformacija.

Sagovornici govore da je tokom pandemije COVID-19 bilo mnogo komentara sa govorom mrznje, rasizmom prema Kinezima, nacionalizmom i stigmatizacijom oboljelih. Iako se slazu da je potrebno moderirati komentare u sto vecoj mjeri, govore da je nemoguce ukloniti sve neprimjerene komentare na sajtu ili na nekoj od drustvenih mreza, a narocito zbog manjka kapaciteta i velikog broja komentara. Jedno od mogucih rjesenja za smanjenje neprimjerenih komentara u online medijima vide u odgovornosti online medija koji bi trebali objavljivati samo tacne i precizne informacije, kao i birati relevantne izvore i sagovornike, kako bi se smanjio prostor za negativne komentare i na taj nacin pokusalo pozitivno uticati na ponasanje gradana. U tom smislu, dodatno je potrebno objavljivati i sadrzaje koji raskrinkavaju dezinformacije i teorije zavjere i upozoravati na njihove posljedice.

Dva crnogorska portala, Vijesti.me i CdM.me, sprovode sistem predmoderacije koja od administratora web sajta zahtijeva da komentare prethodno procita i utvrdi da li su u skladu s pravilima komentarisanja. Tek nakon citanja administrator odobrava njihovo objavljivanje, sto omogucava sprecavanje objave govora mrznje i na taj nacin medij snosi odgovornost za objavljeni sadrzaj. Oba medija iz Crne Gore imaju objavljena pravila komentarisanja kao smjernice za citaoce koje bi trebalo postovati da bi njihovi komentari bili objavljeni. Smjernice su uglavnom fokusirane na to sta komentari ne smiju sadrzati i zbog cega ce biti izbrisani, poput govora mrznje, rasizma, homofobije, seksizma, uvrede, pornografije i drugo. Navode kako poteskoce za predmoderiranje online komentara proizlaze najvise iz toga sto mediji nemaju administratore koji su iskljucivo zaduzeni za moderiranje komentara vec to rade zaposleni novinari, sto dodatno otezava njihov posao.

Na dva bh. portala je drugacije. Klix.ba zahtijeva registraciju citatelja, a pored sekcija za komentare prisutan je disclaimer, u kojem se navodi da su komentari stavovi njihovih autora, a ne nuzno i stavovi internet portala, cime se medij ograduje od odgovornosti za sadrzaj. U napomeni se mole korisnici da se suzdrze od vrijedanja, psovanja i vulgarnog izrazavanja, te da Klix.ba zadrzava pravo da obrise komentar bez najave i objasnjenja. Navedeno je i da zbog velikog broja komentara Klix.ba nije duzan obrisati sve komentare koji krse pravila te da citatelji prihvataju mogucnost da medu komentarima mogu biti pronadeni sadrzaji koji mogu biti u suprotnosti sa njihovim vjerskim, moralnim i drugim nacelima i uvjerenjima. Na Depo.ba nije potrebna registracija, ali urednica Angelina Albijanic-Durakovic kaze da koriste i opciju potpune zabrane komentara i to u slucajevima pretpostavke da bi neki tekst mogao izazvati veliki broj neprimjerenih komentara, posebno ako je rijec o pojedinim osobama prema kojima, od strane gradana, vec vlada negativan stav. Da su i na Klixu i Depou prisutni komentari koji sadrze govor mrznje, pokazuje i podatak da Vijece za stampu godisnje primi veliki broj zalbi na govor mrznje na ta dva medija. Ohrabruje podatak, ipak, da iz Klixa.ba prijavljuju komentare govora mrznje policiji, zbog cega su 2019. godine uhapsene tri osobe.

Kao primjer dobre prakse moderiranja komentara moze posluziti Radio Slobodna Evropa gdje, na dnevom nivou, komentare moderira osoba koja je taj dan zaduzena za drustvene mreze. Rijec je o timu ljudi koji se sastoji od tri do cetiri osobe, pojasnjava novinarka Ajla Obradovic iz Balkanskog servisa RSE. Praksa tog medija je da komentari nisu dopusteni na web stranici ispod tekstova ali se moderiraju na drustvenim mrezama, gdje se koriste alati poput Creator Studija na Facebooku, koji se koristi za pracenje komentara na Facebooku i Instagramu ili Tweetdecka na Twitteru. Za komenare na YouTubeu praksa je da se omoguce svi komentari, ali ako se rasprava razvije u svadu ili uvrede onda se koristi opcija review cijom aktivacijom se za prikazivanje svakog narednog komentara na ovoj platformi ceka na odobrenje moderatora. Koristi se i lista blokiranih rijeci (npr. psovke, uvrede i sl.), koji po automatizmu ne prikazuju takve komentare, a ukoliko isti korisnik napise vise neprimjerenih komentara, on biva blokiran. Iako ni taj sistem nije savrsen za moderiranje komentara, iz RSE kazu da on dobro funkcionise. Citatelji, ipak, mogu izbjeci da se njihova nepozeljna rijec prepozna po automatizmu tako sto ce je izmijeniti ili koristiti neki interpunkcijski znak.

Moderiranje komentara vecinom se odnosi na uklanjanje govora mrznje i uvreda, dok vecina medija dopusta komentare koji sadrze dezinformacije i teorije zavjere jer ne krse njihova pravila i dio su slobode govora. Ipak, pojedini sagovornici smatraju da bi se i takvi sadrzaji zbog njihove stetnosti trebali uklanjati i da bi mediji trebali razmotriti mogucnost regulacije sirenja dezinformacija i teorija zavjera kroz komentare citalaca posebno tokom kriznih situacija. Na Radiju Slobodna Evropa, naprimjer, nastoje se ukloniti i svi komentari koji sadrze neprovjerene savjete za lijecenja jer mogu biti opasni za zdravlje citatelja. Pored toga, postoji i sumnja da se komentari koji sadrze govor mrznje, dezinformacije, teorije zavjere i propagandu organizovano sire sto dodatno govori o vaznosti da se takvi komentari moderiraju.

Zbog uticaja koji komentari mogu imati na misljenja publike, potrebno raditi na edukaciji i izgradnji kapaciteta medija za moderiranje komentara, a i na medijskom opismenjavanju gradana kako bi stekli vjestine argumentovanog komuniciranja. Mediji bi trebali podstaci argumentovanu raspravu koja je lisena govora mrznje, uvredljivog govora, psovki, ali i dezinformacija, teorija zavjere i naucno neutemeljenih izjava.

Cijeli izvjestaj Mediacentra Sarajevo i Instituta za medije Crne Gore dostupan je ovdje.