Mediji i koronavirus: Politika zasijenila virus

autor: Tufik Softić

PODGORICA, 30. Septembra 2020. - “Vođen profesionalnom znatiželjom, poslije duže od pet mjeseci maksimalne pažnje i mjera predostrožnosti, bio je dovoljan sat neopreznosti u izbornoj noći, koji mi je ‘obezbijedio’  dva dana posle toga ‘druženje’ sa laborantima, radiolozima, ljekarima” – kaže novinar Večernjih novosti iz Berana Milutin Sekulović.
On je doživo bliski susret sa koronom i priča da ga dijagnoza nije iznenadila, bez obzira što je na početku od simptoma imao samo ''peckanje'' u grlu.
“Znao sam da me je virus ‘zagrlio’. Nažalost, ne baš nježno” – dodaje Sekulović.
Njega je u surovost ove pošasti ubijedilo čekanje sa brojnim sugrađanima, prijateljima i komšijama, satima pred kovid ambulantom, gledajući, kako kaže, gromade od ljudi koji su se borili za vazduh i život, previjali od bolova u trbuhu, mišićima ili glavi.
“Gledao sam jednog dana, čekajući na pregled,  pet sati sestre i ljekarku u skafanderima, koji ni trzajem lica nijesu pokazali da im je teško, u prostoriji koja je nekada bila svlačionica za osoblje, na ‘ugodnih’ plus 30 stepeni, pokušavaju da pomognu nevoljnicima, kao rodu najrođenijem. Svjedok sam gotovo horor sceni da dvije sestre vade krv pacijentima i šalju na analizu dok ljekar koji je na ispomoć stigao iz Kotora, na drugom kraju te mini prostorije gleda snimke, nalaze i prepisuje terapiju i upute ljudima iz čijih očiju se i te kako čitao strah” – priča Sekulović.
Koliko je ovakvih ispovijesti, kao što je njegova, bilo u medijima, da li su mediji zapostavili koronu pred političkim temama, posebno u predizbonoj kampanji, i jesu li  edukativnim porukama stigli do svoje publike, pitanja su koja se postavljaju dok epidemija novog koronavirusa u Crnoj Gori poprima zabrinjavajuće razmjere.
Glavni i odgovorni urednik dnevnih novina Dan, Nikola Marković, kaže da je za njih tema kovida 19 bila i još uvijek je jedna od glavnih kojom se bave.
“Iako su političke teme zbog nedavno održanih izbora bile veoma dominantne, i pitanje borbe protiv opakog virusa i nepoštovanja mjera NKT, tj. selektivnog postupanja, takodje su imale i svoj politički nivo” – kaže Marković.
On vjeruje da većina medija , bez obzira na svoje uredjivačke politike, nije ignorisala temu kovida 19.
“Istina odredjen broj portala i medija iz regiona pokušavao je da relativizuje opasnost od javnih okupljana, plasira razne teorije zavjere o samom virusu i slično. Dan je u prosjeku u svakom izdanju imao dvije stranice posvećene pitanju kovida i posljedicama koje epidemija nosi sa sobom” – kaže Marković.
I analitičar medija i predsjednik Skupštine Medija centra, Dragoljub Duško Vuković, smatra da mediji nisu zapostavljali teme vezane za epidemiju, “nego da je, nažalost, to činila vlast, prebacijući fokus sa ozbiljnog zdravstvenog pitanja na važno političko pitanje, ali ne toliko važno da je moralo preuranjeno biti postavljeno kao prioritetno”. 
“Ne treba očekivati od medija, ma kako bili ozbiljni i profesionalni, da supstituišu odsustvo političke pameti i odgovornosti. Kad se nad društvom nadvila opasnost jedne atipične epidemije, vlast je ta koja je trebala da tome prilagodi političku agendu” – kaže Vuković.
Da izvještavanje o kovidu ni proljetos, u doba nacionalnog karantina nije bilo lako, a kamoli u predizbornim mjesecima, smatra urednica u Vijestima Tina Popović.
Iako je proljetos kovid bio centralna tema svih medija, ona kaže da nije sigurna koliko su uspjeli da dopru do građana sa najvažnijim porukama o mjerama prevencije, jer su se ozbiljni mediji i novinari borili sa jako teškim protivnikom – informacijom na internetu, ali i ozbiljnim kršenjima ljudskih prava tokom donošenja pojedinih odluka koje su se ticale nacionalnog zdravlja.
“Tako i danas, nakon jako ozbiljnih dnevnih statistika, i dalje svakodnevno moramo da se vraćamo na osnovne mjere prevencije, jer, na žalost, mnogi i dalje vjeruju da se radi o ’običnom gripu’, ali i raznim teorijama zavjere, kao što su one da će ‘vakcina prepoloviti svjetsku populaciju“ i da je ‘sve posljedica 5G mreže” – kaže Popović.
Sa druge strane, smatra ona, mnoge odluke iz tog doba su se ispostavile kao neozbiljne, što je dodatno ugrožavalo činjenicu da je epidemiološka situacija ozbiljna.
“Sjetimo se samo objavljivanja spiskova sa podacima osoba u samoizolaciji, za koje je Ustavni sud utvrdio da je bilo nezakonito, te nejednakog tretmana naših pomoraca koji su se vraćali u Crnu Goru u odnosu na putnike malih, privatnih aviona” – dodaje Popović.
Prema njenom mišljenju tokom predizbornih mjeseci situacija je epidemiološki postajala sve ozbiljnija, a politički subjekti, a time i građani su sve manje poštovali mjere.
“Mediji, uz svu dobru volju da prenesu ključne poruke o kovidu, nijesu to uspjeli.
Iako smo iz dana u dan izvještavali, ozbiljnost epidemiološke situacije nalazila se na marginama političkih poruka. Tome je dodatno doprinijela i činjenica da je bilo sve više inficiranih, a da Nacionalno koordinaciono tijelo nije preduzimalo drastičnije mjere” – ističe Popović.
Sve je to, kaže, dovelo do situacije da su teme u vezi sa koronavirusom vrlo rijetko stizale na naslovne strane medija, ukoliko nijesu imale i političku dimenziju.
“Tako su i građani počeli da se opuštaju i da se ponašaju u skladu sa modelima koje su nametale političke partije i lideri, ali i NKT. Mora zabrinuti činjenica da je javno zdravlje mjesecima bilo u zapećku zbog političkih ciljeva, izbora i izbornih rezultata, ali i uredničkih procjena na kraju dana. Zbog toga ne čude današnje cifre, iako su više nego zabrinjavajuće i već danima pozivaju na bolju reakciju” – zaključuje Popović.
Kao dobar poznavalac prilika kada je riječ o lokalnim javnim emiterima i drugim lokalnim medijima, urednica portala Radio Berane, Milena Bubanja-Obradović, primjećuje da se rad lokalnih medija od sredine marta, kada je Nacionalno koordinaciono tijelo uvelo preventivne mjere, našao pred novim izazovom, koji je još jednom pokazao da je lokalnim medijima potrebno da fokus sa izvještavanja o dnevnim događanjima pomjere i na ostale novinarske forme.
“Dok su mediji nastojali da održe neki kontinuitet, raspisani su izbori, što je izgledalo kao rješenje problema kako doći do priče kada je odlazak na teren ‘zabranjen’. Dobar dio medija veliki prostor ustupio je političkom oglašavanju, a korona je otišla u drugi plan” – kaže Bubanja-Obradović.
Prema njenim riječima osim informacija o dnevnom presjeku stanja i saopštenja NKT-a, u lokalnim medijima nismo mogli vidjeti ništa drugo što se tiče korone.
“Taj trend se nastavio i nakon izbora, što se može objasniti činjenicom da su ovi izbori istorijska prekretnica, pa je i praćenje toka konstituisanja nove vlasti svim medijima, uključujući i lokalne, vrlo važno. Sada se, međutim, treba ponovo vratiti ozbiljnijem i analitičnijem pristupu izvještavanja o pandemiji, jer mediji ni u jednom trenutku ne smiju zaboraviti da njihova uloga, pored ostalog, mora biti i edukativna” – kaže urednica portala Radio Berane.
Da je važno naći efikasniji način da se stigne do javnosti kada se radi o kovid 19, iz ličnog, ni malo prijatnog iskustva, ističe novinar Večernjih novosti, Milutin Sekulović.
“U Beranama, gdje je trenutno najviše zaraženih u odnosu na broj stanovnika, više nije važno ko je prvi donio ‘politički klaster’, ko je ‘pogurao’ koronu, mada je sve poznato. Baš kao što je znano da su se zaraženi nesmetano šetali gradom tokom cijelog ljeta i širili virus. Kampanja od vrata do vrata, noćne sjedeljke i mini štabovi uradili su svoje” – smatra Sekulović.
On ističe da smo se poslije neopisivog slavlja na ulicama ne samo Berana, nego i Cetinja i Podgorice, gdje je svako slavio ''svoje'' i na ''svoj'' način, uhvatili za glavu, a da su se i mediji prisjetili i ponovo otvorili oči kada su brojke zaraženih odletjele ''u nebo''.
Njemu bi, kako kaže, bilo žao da “mnogi zdravstveni junaci kojima je odlazeća vlast fingirala aplauze u martu-aprilu, kada je korona bila’u povojima’, ostanu daleko od očiju javnosti”.
“Strah me je da ćemo kao društvo ostati dužnici tim ljudiima koji su zaboravljali na umor, glad, žeđ, porodice i obaveze, bdijući danonoćno nad ogrmnim brojem pacijenata, od kojih su mnogi tu stigli zahvaljujući i svom nemaru. Ostaćemo im dužnici i mi novinari, koji smo zaobilazili te kovid ambulante, centre, hodnike bolnica, i javnosti servirali priče iz političkih kuloara” – kaže Sekulović.
Sve one koji relativizuju problem pandemije  i koji misle da korona ne postoji, on moli da ga zaobiđu.
“Ja i moja porodica dobro znamo da postoji. Znaju to dobro i oni sa kojima smo svaki novi dan počinjali prepiskom i pozivima - kako ste jutros? Znamo i zbog dvadesetak prijatelja koji su bili na kiseoniku i za čije smo živote strepjeli. Postoji korona. Vreba i čeka nas. Čeka da iskoristi svaku našu grešku. Čuvajte se, zbog vas i vaših porodica, komšija i prijatelja” – upozorava Sekulović.

Ovaj članak je dio projekta koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici. Stavovi izrečeni u ovom tekstu isključiva su odgovornost Instituta za medije i autora i ni na koji način ne odražavaju stavove donatora projekta.