Djeca i mladi previše izloženi medijskom sadržaju

Djeca i mladi su previše izloženi medijima, sve manje čitaju i neophodno je i da učitelji i roditelji sa njima od najranijeg uzrasta analiziraju medijski sadržaj kako bi naučili da ga kritički sagledavaju, poručeno je sa panela koji je organizovao Institit za medije Crne Gore.

Institut za medije inspirisan manifestacijom „Dani Dragana Radulovića - Dijete je čovjek važan“ koji se organizuje povodom 70 godina od njegovog rodjenja organizovao je panel diskusiju “Djeca u svijetu medijskih čuda”.

Vesna Rajković Nenadić iz IMCG je kazala da su mnoge generacije djece odrasle uz Dragana Radulovića kao prepoznatljivo televizijsko lice koje je bilo simbol kvalitetnog sadržaja za djecu i mlade, a prije svega izvor humanih vrijednosti i dodala da je bitno da se zapitamo što danas čitaju i gledaju djeca, ko su im idoli, kako mediji utiču na njihovu socijalizaciju i edukaciju, zašto i kako medijski opismenjavati djecu od najranijeg doba.
Učitelj Sava Kovačević iz Osnovne škole “Oktoih” iz Podgorice rekao je da djeca danas više gledaju nego što čitaju, upravo zahvaljujući ogromnoj ekranizaciji sadržaja. „Sadržaj je raznolik i možda je nabolje voditi se parolom da ako ih ne možete pobijediti - pridružite im se. Zato je bitno raditi na osvješćivanju učenika i djece od najranijih dana na način što ćemo zajedno sa njima analizirati ono što gledamo i ponuditi im da i sami budu učesnici u kreiranju sadržaja”, rekao je on.

On kaže da je najbitnije osluškivati djecu i biti prisutan: „Na taj način stvaramo vrijednosti i u stanju smo raspoznati ih. Kod učenika moramo paliti sijalice i stvoriti novi ambijent gdje neće biti samo konzumenti već i aktivni učesnici”, kazao je on.

Dijana Vučković, metodičarka nastave književnosti, profesorica na Univerzitetu Crne Gore, je ukazala je na poznatu misao: sva su djeca - djeca svog vremena. „Odgovornost je odraslih za okruženje u kojem se oni nalaze i djeca rade ono što im mi nudimo. Tako je i u procesu čitanja bitno prepoznati odgovornost odraslih i zapitati se koliko odrasli čitaju. Bojim se da bi odgovor bio – malo, brzo i površno”, rekla je ona.

Ukazala je da kriza knjige postoji a da je dio rješenja i formule za izlazak iz nje osvješćivanje cjelokupnog društva: „Moramo prihvatiti činjenicu da postoje elektronski čitači koje ćemo svi koristiti, ali ako smo svjesni vrijednosti štampanog teksta za razvoj imaginativnog, stvaralačkog, logičkog i kritičkog mišljenja, tada ćemo napraviti korake da bismo promovisali čitanje kao naročito vrijednu i važnu aktivnost”, kazala je ona.

Nenad Vujadinović, profesor kreativnih industrija i komunikacija (UDG) ukazao je na preveliku izloženost djece medijima i objasnio da sindrom zamorenosti informacijama utiče na procese čitanja i udaljava nas od njega zbog prevelike zasićenosti sadržajem.

„Mi koji dosta znamo o tome kako da biramo sadržaj nam se desi da nekada nismo u mogućnosti da se izborimo sa svim što se nudi i tada prestajete da raspoznajete realnost od imagiacije. Mediji vam daju pravo izbora ali personalizovani sadržaj ga sužavaju. Zato je bitna medijska pismenost i preuzimanje kontrole, jer medijski pismen čovjek ne može da bude obuzet informacijama koje ga ne interesuju”, kazao je on.

Kristina Mihailović iz udruženja “Roditelji” kazala je da se djeca ne mogu izopštiti iz društva i da nije lako napraviti dobre izbore.

“Zato se moramo pitati šta dodatno treba da uradimo da bismo pokazali djeci prave vrijednosti. Stopostotne zabrane nijesu način da okrenemo djecu čitanju i učenju, jer se djeca vrlo lako prilagođavaju vremenu u kojem žive i roditelji treba da budu tu kako bi im pomogli da se snađu pred novim izazovima”, kazala je ona.

Tokom debate, učesnici panela su ukazalu da odrasli idu linijom manjeg otpora i da često nijesu djeca problem, već oni sami.

„Dijete upija i uči iz našeg ponašanja više od onoga što mu govorimo. Dijete osjeća koliko smo mi iskreni,  rekla je profesorica Dijana Vučković.

Dodala je da neophodno imati kritički odnos prema sadržaju ali da to ne znači kontrolu odraslih nad djecom. „Ušli smo u zonu pretjerane spoljašnje kontrole djece a djeca bez preuzimanja kontrole ne mogu da preuzimu i odgovornost”, kazala je ona.

Tokom debate razgovaralo se o ulozi jutjubera i influensera, crtanim filmovima, interepretacijama bajki – od originalnog sadržaja do Diznijevih verzija.

Učesnici su ukazali na značaj i ulogu Javnog servisa u proizvodnji kvalitetnog sadržaja za djecu koji treba da šalje pozitivne poruke i vrijednosti i da je to način za stvaranje balansa u medijskom prostoru.

Panel diskusija je organizovana u cilju promocije medijske pismenosti za djecu i mlade.

Institit za medije zalaže se za jačanje medijskog obrazovanja i uvođenje medijske pismenosti u sve škole, osnovne i srednje, a ne samo gimnazije kao što je to trenutno slučaj.

Panel je održan uz podršku Ambasade SAD u Podgorici.