Kodeks novinara/novinarki Crne Gore
(osnovna načela)

Novinar/novinarka je u službi javnog interesa.
Novinar/novinarka je dužan/dužna da brani slobodu i pravo
na neometano prikupljanje i saopštavanje informacija, kao i
na slobodan komentar i kritiku.
Kredibilitet novinara/novinarki i novinarske profesije počiva
na profesionalnom poštenju, integritetu i znanju.
Novinar/novinarka mora biti kritički posmatrač nosilaca
društvene, političke i ekonomske moći kada izvještava o
njima u interesu javnosti.
U interesu je svakog novinara/novinarke, i njegova/njena je
dužnost, da se pridržava ovog Kodeksa.

1. Dužnost je novinara/novinarke da poštuje istinu i istrajno traga za njom,
imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću
i humanošću.
2. Za novinara/novinarku su činjenice neprikosnovene, a njegova/
njena obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu
zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu.
Glasine i pretpostavke moraju se nedvosmisleno naznačiti kao takve.
Vijest i komentar obavezno moraju da budu jasno razdvojeni.
3. Obaveza je novinara/novinarke da dopuni nepotpunu i ispravi
netačnu informaciju.
To se posebno odnosi na informaciju koja može nekome naškoditi.
Ispravka mora biti istaknuta na odgovarajući način.
4. Rasu, vjeru, nacionalnost, seksualnu orijentaciju, rodno opredjeljenje,
porodični status, fizičko i mentalno stanje ili bolest, kao i političku
pripadnost, novinar/novinarka će pomenuti samo ako je to neophodno
za potpunu informaciju u interesu javnosti.
5. Za prikupljanje informacija u bilo kom obliku, novinar/novinarka koristi
profesionalno časne i pravno dozvoljene metode.
Odstupanje od ovog pravila dopušteno je jedino u slučajevima kada te
metode nijesu dovoljne, a informacija do koje treba doći izuzetno je važna
za javnost.

6. Pravo i obaveza je novinara/novinarke da štiti povjerljive izvore informacija,
ali i da uvijek provjeri motive povjerljivog izvora prije nego mu obeća
anonimnost i zaštitu.
7. Novinar/novinarka je dužan/dužna da se krajnje pažljivo odnosi prema
privatnom životu ljudi.
Pravo na privatnost obrnuto je srazmjerno značaju javne funkcije koju
pojedinac obavlja, ali je i u tim slučajevima nužno poštovati ljudsko
dostojanstvo.
8. Novinar/novinarka je dužan/dužna da štiti integritet maloljetnih osoba,
kao i pripadnika marginalizovanih i ranjivih grupa.
9. Kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, novinar/novinarka mora
da uvažava pretpostavku da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno.
Novinar/novinarka ne smije u svom izvještavanju prejudicirati ishod
sudskog postupka.
10. Novinar/novinarka ne smije tražiti niti prihvatati privilegije bilo koje vrste
koje bi mogle ograničiti ili dovesti u sumnju njegovu/njenu nezavisnost i
nepristrasnost, i nauditi uredničkoj slobodi.
11. Obaveza je novinara/novinarke da bude solidaran/solidarna sa kolegama/
koleginicama u mjeri koja ga/je neće onemogućiti da valjano obavi
profesionalni zadatak, niti dovesti u opasnost da se ogriješi o osnovne
principe novinarskog Kodeksa.
Kao što je spreman/spremna da svoj rad neprestano izlaže sudu javnosti,
novinar/novinarka tako treba da bude voljan/voljna da se izloži sudu
nepristrasnog tijela koje brine o zaštiti ugleda profesije.

Smjernice za Načelo 1
Dužnost je novinara/novinarke da poštuje istinu i istrajno traga za njom,
imajući uvijek u vidu pravo javnosti da zna i ljudsku potrebu za pravičnošću
i humanošću.
1.1. Opšti standardi
Novinari/novinarke moraju da njeguju najviše profesionalne i etičke standarde.
Novinari/novinarke su obavezni da, u profesionalnom smislu, preduzmu sve kako bi bili
sigurni da objavljuju isključivo tačne informacije, i da su njihovi komentari čestiti.
Novinari/novinarke nikada ne smiju da objave informaciju za koju znaju da je lažna ili
zlonamjerna.
Novinari/novinarke nikada ne smiju da objave neosnovanu optužbu na račun drugih,
koja ima za cilj da ugrozi reputaciju tih osoba.
Pravo je novinara/novinarke da odbije zadatak koji je u suprotnosti sa ovim etičkim
Kodeksom.
1.2. Tačnost
(a) Prije objavljivanja izvještaja, novinar/novinarka treba da bude siguran/na da su
preduzete sve odgovarajuće mjere kako bi se provjerila njegova tačnost.
Smjernice za tumačenje i
primjenu osnovnih načela kodeksa

Novinari/novinarke moraju težiti da obezbijede cjelovite izvještaje o događajima i ne
smiju prećutkivati ili potiskivati suštinske informacije.
(b) Pravo javnosti da zna ne može biti opravdanje za senzacionalističko izvještavanje.
Stoga, novinari/novinarke ne smiju iskrivljivati informacije pretjerivanjem,
neadekvatnim naglašavanjem jednog aspekta priče ili jednostranim izvještavanjem.
Novinari/novinarke moraju izbjegavati naslove ili reklamne slogane koji bi mogli
navesti na pogrešan zaključak o suštini događaja ili pojave.
Činjenice ne smiju biti iskrivljivane tako što će biti stavljene izvan konteksta u
kome su se desile.
1.3. Postupanje sa izvorima
(a) Novinari/novinarke treba da koriste onoliko izvora koliko je potrebno da bi potvrdili
činjenice i pružili tačnu informaciju.
Izvor treba da bude jasno identifikovan i da se, kada je to potrebno, navedu reference
koje ga čine relevantnim za određenu priču.
U pripremi izvještaja, novinari/novinarke su obavezni da pravilno ocijene opredjeljenja
i moguće interese svojih izvora. Ako izvor pripada nekoj interesnoj grupi ili joj je na bilo
koji način blizak, to treba jasno navesti.
Korišćenje posrednih izvora je prihvatljivo ukoliko se koriste i dodatni izvori ili druge
metode za potvrđivanje činjenica.
(b) Novinar/novinarka može koristiti informacije dobijene putem društvenih medija,
iz pojedinih web-blogova ili drugih online izvora.
U takvim slučajevima postoji posebna potreba za pojačanom provjerom činjenica,
fotografija i drugih referenci. Ako pojačana provjera nije moguća, novinar/novinarka
mora dati jasnu informaciju o izvorima koje je koristio/koristila.
(c) Ako izvor daje informacije koje optužuju nekoga, a novinar/novinarka nije u mogućnosti
da provjeri njihovu tačnost, onda se to mora jasno staviti do znanja.

1.4. Saopštenje za medije
Saopštenja za medije od predstavnika vlasti, političkih partija, javnih službi, udruženja,
klubova i ostalih interesnih grupa, moraju biti jasno označena kao takva.
1.5. Skupovi u toku izborne kampanje
Prilikom izvještavanja o skupovima sa izbornih kampanja novinari/novinarke će izvještavati
tačno i neće reflektovati sopstvene stavove na način koji ugrožava tačnost i pravičnost
njihovih izvještaja.
Takav pristup afirmiše pravo građana na tačnu informaciju i podržava princip jednakih šansi
za sve političke partije i druge učesnike u izbornom procesu.
Prethodno montirani materijal koji dostave političke partije, treba koristiti samo onda
kada nema drugog načina da se obezbjedi izvještaj o njihovim konkretnim aktivnostima ili
skupovima.
Korišćenje takvog materijala uvijek je potrebno adekvatno označiti.
Novinari/novinarke moraju poštovati proceduru predizborne ćutnje propisanu zakonom,
ne dovodeći u pitanje svoje pravo i obavezu da izvještavaju o svim pitanjima od javnog
interesa.

Smjernice za Načelo 2
Za novinara/novinarku su činjenice neprikosnovene, a njegova/njena
obaveza je da ih stavlja u pravilan kontekst i onemogući njihovu
zloupotrebu, bilo da se radi o tekstu, slici ili tonu.
2.1. Komentar
Činjenice su neprikosnovene, komentari su slobodni.
Komentar ne smije da bude prezentovan tako da stvara utisak da se radi
o utvrđenoj činjenici.
2.2. Intervju
(a) Intervju se smatra potpuno ispravnim sa novinarskog stanovišta ako je autorizovan
od intervjuisane osobe ili njenog predstavnika, ili je očigledno da postoji saglasnost
intervjuisanog za objavljivanje neautorizovanog intervjua.
Ukoliko je rok kratak, korektno je objaviti neautorizovan intervju, ako je jasno i
intervjuisanom i osobi koja intervjuiše da će njihov razgovor biti publikovan u pisanoj ili
audiovizuelnoj formi.
Ako je sadržaj intervjua prenesen u cjelosti ili djelimično, medij koji ga objavljuje
obavezan je da navede izvor i autora intervjua, odnosno dijela intervjua.
Ako se parafrazira osnovni sadržaj nečijih usmeno izraženih misli, takođe je
neophodno navesti izvor.
(b) U slučaju kada intervjuu prethodi izvještaj, kao forma najavljivanja, mora se voditi
računa da najava ne odudara od sadržaja programskog konteksta koji se najavljuje.
I u ovom slučaju se mora voditi računa da se intervjuisana osoba zaštiti od neistine ili
bilo čega drugog što bi moglo da ugrozi njeno dostojanstvo ili pravne interese.

2.3. Simboličke fotografije
(a) Ako neka ilustracija, naročito fotografija, na prosječnog čitaoca može ostaviti utisak da
se radi o autentičnom dokumentu uprkos činjenici da je u pitanju simbolička slika, to se
mora pojasniti.
Fotomontaža ili druge intervencije na autentičnim dokumentima moraju biti jasno
označene kao takve u propratnom tekstu ili na drugi odgovarajući način.
(b) Ako medij prilikom objavljivanja koristi rekonstruisane scene, takav postupak mora biti
jasan publici i to mora biti nedvosmisleno označeno glasom ili propratnim tekstom.
(c) Arhivski materijali na televiziji moraju biti jasno označeni kao takvi, a tonski inserti koji
se koriste iz arhive radija moraju biti glasom najavljeni kao takvi.
2.4. Embargo
Embargo predstavlja slobodan dogovor između onoga ko daje informaciju i medija.
Nametanje embarga, kojim je objavljivanje informacije odgođeno, opravdano je samo ako
je to suštinski važno za objektivno i pažljivo izvještavanje u interesu javnosti.
Embargo treba poštovati samo onda kada postoji objektivno opravdanje za to, kao što je slučaj
govora koji tek treba da budu održani, unaprijed datih izvještaja o poslovnoj i drugim vrstama
aktivnosti ili informacija o budućim događajima (sastanci, odluke, svečane ceremonije itd.).
Mediji ne smiju koristiti embargo za sticanje prednosti u odnosu na konkurente.
2.5. Rezultati istraživanja javnog mnijenja
Kada objavljuju rezultate agencija za ispitivanje javnog mnijenja, mediji treba da navedu broj
ispitanika, datum sprovođenja istraživanja, identitet naručioca istraživanja, kao i pitanja
postavljena u anketi.
Ako niko nije naručio istraživanje, mediji treba da istaknu da je ono sprovedeno na
inicijativu same agencije.

2.6. Dnevne ankete
U slučaju dnevnog, ad-hoc, anketiranja građana o kontroverznim društvenim pitanjima,
neophodno je ispoljiti posebnu dozu opreza i minimizirati mogućnost manipulacija.
Prilikom objavljivanja ovakve ankete, treba jasno kazati da se ona ne može smatrati
vjerodostojnim mjerilom mišljenja javnosti.
2.7. Pisma uredniku
(a) Pisma uredniku su, po formi i sadržaju, pogodna da pruže čitaocima/slušaocima/
gledaocima mogućnost da izraze vlastito mišljenje i tako učestvuju u procesu kreiranja
javnog mnijenja.
(b) Dužnost je medija da pri objavljivanju tih pisama vode računa da njihov sadržaj ni na
koji način ne bude u suprotnosti sa novinarskim Kodeksom.
Mediji nijesu obavezni da objave takva pisma.
(c) Ako postoji bilo kakva sumnja u pravi identitet pošiljaoca pisma, pismo ne treba objaviti.
Samo u izuzetnim slučajevima, na zahtjev autora/autorke pisma, njegovo/njeno ime se
može izostaviti, uz napomenu: “Ime poznato redakciji”.
Mediji ne smiju da objavljuju adresu autora/autorke pisma.
(d) Mediji mogu definisati sopstvena pravila u pogledu mogućnosti skraćivanja sadržaja
pisma, kao i u pogledu drugih, dodatnih mjera vezano za odluku da se pismo objavi
i da se zaštiti privatnost pošiljaoca. Ta pravila moraju biti jasna, objektivna i poznata
čitaocima/čitateljkama, slušaocima/slušateljkama, gledaocima/gledateljkama.

2.8. Online komentari
Online mediji treba da definišu svoja interna pravila vezano za komentare trećih osoba.
Ova pravila treba da imaju za cilj izbjegavanje nezakonitog i neetičkog sadržaja, uz puno
poštovanje slobode izražavanja.
Komentatori moraju biti upoznati sa ovim pravilima.
Komentare na portalima moderira administrator, po ustanovljenim pravilima.
Smjernice za Načelo 3
Obaveza je novinara/novinarke da dopuni nepotpunu i
ispravi netačnu informaciju.
To se posebno odnosi na informaciju koja može nekome naškoditi.
Ispravka mora biti istaknuta na odgovarajući način.
3.1. Ispravka i odgovor
(a) Svi mediji moraju poštovati i osigurati primjenu prava na ispravku i prava na odgovor
u skladu sa zakonom, uz pravovremeno objavljivanje ispravke i/ili izvinjenja, kako bi se
izbjeglo pokretanje sudskog postupka.
(b) U slučaju kada su neke osobe ili organizacije uvjerene da izvještaj medija sadrži netačne
informacije ili neutemeljene kritike na njihov račun, one mogu, od medija koji je objavio
takav izvještaj, da zahtijevaju mogućnost odgovora i ispravke netačnih navoda.
Medij treba da uvaži to pravo, ukoliko je izvještaj sadržavao netačne informacije ili
neutemeljene kritike.
Ispravka ili odgovor ne smije da bude duži od teksta/priloga na koji se odnose.

3.2. Dokumentacija
U svim slučajevima navedenim u smjernicama 3.1., mediji su obavezni ispraviti sve
netačnosti i u svojim arhivama, dokumentacijama i bazama podataka.
Smjernice za Načelo 4
Rasu, vjeru, nacionalnost, seksualnu orijentaciju, rodno opredjeljenje,
porodični status, fizičko i mentalno stanje ili bolest, kao i političku
pripadnost, novinar/novinarka će pomenuti samo ako je to neophodno
za potpunu informaciju u interesu javnosti.
4.1. Govor mržnje
(a) Mediji ne smiju da objavljuju materijal namijenjen širenju neprijateljstva ili mržnje
prema osobama zbog njihove rase, etničkog porijekla, nacionalnosti, vjeroispovijesti,
pola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, fizičkih i mentalnih stanja ili bolesti, kao i
političke pripadnosti.
Isto važi i ako postoji velika vjerovatnoća da bi objavljivanje nekog materijala izazvalo
prethodno navedeno neprijateljstvo i mržnju.
(b) Novinar/novinarka mora izbjegavati objavljivanje detalja i pogrdne kvalifikacije o rasi,
boji kože, etničkom porijeklu, nacionalnosti, vjeroispovijesti, polu, seksualnoj orijentaciji,
rodnom identitetu, fizičkom i mentalnom stanju ili bolesti, porodičnom statusu, kao i
političkoj pripadnosti, osim ako to nije u javnom interesu.
(c) Novinar/novinarka posebno mora voditi računa da ničim ne doprinese širenju mržnje
kada izvještava o događajima i pojavama koji u sebi sadrže elemente mržnje.
Obaveza je novinara/novinarke da poštuje druge države i nacije.

4.2. Izvještavanje o kriminalu
Kada se izvještava o kriminalu, nije dozvoljeno da se pominje nacionalna, vjerska, etnička ili
druga manjinska pripadnost osumnjičenog i žrtve, osim ako ta informacija može biti važna
da javnost shvati događaj.
Novinari/novinarke naročito moraju da imaju na umu da pominjanje nacionalne, vjerske,
etničke i druge manjinske pripadnosti osumnjičenog i žrtve može izazvati ili produbiti
predrasude prema manjinskim grupama.
Pojam “terorizam” ne treba koristiti sa nacionalnim, etničkim ili vjerskim predznacima.
4.3. Uvreda i kleveta
Mediji moraju da djeluju u dobroj vjeri, čak i kada upućuju jaku kritiku.
Iako novinarska sloboda obuhvata i moguće pribjegavanje određenom stepenu pretjerivanja,
provokacije ili vrijeđanja, nije prihvatljivo klevetanje, niti izrazi koji nisu opravdani za
potrebe izvještavanja o pitanjima u interesu javnosti.
Pod uvredljivim govorom podrazumijeva se bezrazložan lični napad na osobu i on ne može
biti zaštićen pravom na slobodu izražavanja.

Smjernice za Načelo 5
Za prikupljanje informacija u bilo kom obliku, novinar/novinarka koristi
profesionalno časne i pravno dozvoljene metode.
Odstupanje od ovog pravila dopušteno je jedino u slučajevima kada te
metode nijesu dovoljne, a informacija do koje treba doći izuzetno je važna
za javnost.
5.1. Istraživanje
(a) Novinarsko istraživanje je nezamjenljiv instrument profesionalne obaveze da se poslu
pristupa sa dužnom pažnjom i marljivošću.
(b) U normalnim okolnostima novinari bi trebalo da koriste otvorene metode prikupljanja
informacija, što podrazumijeva njihovu jasnu profesionalnu identifikaciju.
Nije u skladu sa profesijom novinara i ulogom medija da se novinari tokom istraživanja
lažno predstavljaju i daju pogrešne informacije o svom radu.
(c) Upotreba skrivenih kamera ili drugih elektronskih sredstava za prikriveno istraživanje
uvijek mora biti u skladu sa zakonom, i njen isključivi cilj treba da bude izvještavanje o
pitanjima od javnog interesa.
Ako je neophodno, takvi snimci se koriste ne dovodeći time u pitanje pravo na
privatnost.
(d) Tajnom pribavljanju informacija može se pribjeći samo onda kada one ne mogu da se
dobiju korišćenjem otvorenih metoda, a od izuzetnog su značaja za javnost.
Te metode se mogu koristiti u slučajevima otkrivanja kriminalnih radnji, zloupotrebe
položaja ili u slučajevima otkrivanja nečega što može da ugrozi zdravlje i bezbjednost
građana ili životnu sredinu.

5.2. Istraživanje u posebnim okolnostima
Novinarsko istraživanje treba da bude sprovedeno sa dužnim saosjećanjem i diskrecijom u
slučajevima tragedija, gdje postoji lična žalost ili šok, i kada su u pitanju ljudi sa fizičkim ili
mentalnim stanjem ili bolešću, kao i djeca i maloljetnici.
Ograničena moć rasuđivanja ili posebna situacija u kojoj se nalaze takvi ljudi, ne smije se
zloupotrebljavati radi dobijanja informacija.
5.3. Ekskluzivne informacije
Uobičajena je novinarska praksa da se objavljuju ekskluzivne informacije i priče.
Do njih se dolazi jedino procesom prikupljanja podataka, a ne traženjem monopola na
informacije koje se dobijaju od javnih ličnosti.
5.4. Plaćanje informacija
Novinari/novinarke ne smiju plaćati ljudima kako bi došli do informacija, osim u
slučajevima kada je vrijednost informacije od izuzetnog značaja za javnost.
Smjernice za Načelo 6
Pravo i obaveza je novinara/novinarke da štiti povjerljive izvore informacija,
ali i da uvijek provjeri motive povjerljivog izvora prije nego mu obeća
anonimnost i zaštitu.
6.1. Povjerljivost
(a) U slučaju kada je neka osoba pristala da pruži informacije samo pod uslovom da se njen
identitet ne otkrije i novinar/novinarka se saglasi sa tim uslovom, to mora obavezno da

se poštuje. Novinar/novinarka treba da odbije da otkrije identitiet izvora informacija, u
slučaju da se na njega/nju vrši bilo kakav pritisak da to učini.
Novinar/novinarka treba da upozori osobu koja je izvor informacija, da će njen identitet
morati da bude otkriven pred sudom ako je ta informacija neophodna za osujećivanje
teškog krivičnog djela.
(b) Elektronski mediji će, odgovarajućim tehničkim postupcima (distorzija glasa i
zamagljivanje lica), obezbijediti tajnost identiteta osobe koja daje izjavu pod uslovom
anonimnosti.
(c) Dokumenti označeni kao “tajni” mogu se objaviti ako se, poslije pažljivog razmatranja,
utvrdi da pravo javnosti da zna ima prevagu nad razlozima kojima se opravdava tajnost.
6.2. Djelatnost tajnih službi
Aktivnosti novinara i izdavača u tajnim službama nespojivi su i neprihvatljivi sa ulogom
medija u društvu i njihovim kredibilitetom.
Smjernice za Načelo 7
Novinar/novinarka je dužan/dužna da se krajnje pažljivo odnosi prema
privatnom životu ljudi.
Pravo na privatnost obrnuto je srazmjerno značaju javne funkcije koju
pojedinac obavlja, ali je i u tim slučajevima nužno poštovati ljudsko
dostojanstvo.
7.1. Pravo na privatnost
(a) Novinar/novinarka ne smije da zadire u privatni život neke osobe i izvještava o njoj bez
njene dozvole.

Odavanje određenih elemenata privatnog života neke osobe je dozvoljeno u mjeri u
kojoj je to neophodno da bi se na adekvatan i precizan način izvijestilo o pitanjima od
javnog interesa.
Svi ljudi imaju pravo na dostojanstvo koje novinar/novinarka ne smije proizvoljno
narušavati, u ime prava javnosti da zna. Ovo se posebno mora imati u vidu kada su
u pitanju osobe koje su, mimo svoje volje, postale učesnici informativno vrijednih
događaja (kataklizme, nesreće, razne vrsta sukoba…).
(b) Izvještavanje o privatnom životu neke osobe može biti opravdano samo u slučajevima
od posebnog javnog interesa. Takvi slučajevi su radnje koje ugrožavaju zdravlje ili
bezbjednost građana i društva (kriminalne i terorističke radnje, korupcija, itd.).
Kada izvještava o aspektima privatnosti koji su od posebnog interesa za javnost,
novinar/novinarka ne smije preći granicu etičnosti povodeći se za senzacionalizmom,
neprimjerenom radoznalošću, voajerizmom ili željom da se neko izvrgne poruzi ili da se
unizi nečije dostojanstvo.
Opravdano je izvještavanje o privatnom životu neke osobe ako se time sprječava da
javnost bude zavedena njenom izjavom ili postupkom, kao, recimo, u slučaju kada nešto
radi u privatnom životu, a javno to osuđuje.
Novinar/novinarka može da objavi zapis nečijeg lika i glasa bez traženja i dobijanja
dozvole ako se to tiče osobe, pojave ili događaja od interesa za javnost, naročito ako se
odnosi na nosioca javne funkcije.
(c) Kada je narušavanje privatnosti opravdano ili neizbježno, izvještavanje treba
ograničiti na one detalje koji su od suštinske vrijednosti za javnost, čime se minimalizuje
eventualna šteta koja može biti pričinjena nečijem dostojanstvu i ugledu.
Novinar/novinarka može da koristi snimke sigurnosnih kamera ili druge autentične
video i audio zapise koji se tiču aspekata nečijeg privatnog života, a koji su u javnom
interesu. Ovo vrijedi pod uslovom da je to jedini način da se javnost uvjeri u tačnost
onoga o čemu se izvještava, a posebno ako onaj na koga se izvještavanje odnosi osporava
navode medija.
(d) Žrtve nesreća ili zločina imaju pravo na posebnu zaštitu svojih imena. Otkrivanje
identiteta žrtve nije uvijek neophodno da bi javnost bolje razumjela nesreću ili zločin.

Izuzeci se mogu tolerisati ako je dotična osoba javna ličnost ili u slučaju posebnih
okolnosti. Posebne okolnosti mogu biti ako se žele preduprijediti glasine i spekulacije o
identitetu žrtava nesreća.
Prije objavljivanja imena žrtve/žrtava nasilja ili nesreće, novinar/novinarka mora da
provjeri da li je o tome obaviještena njena/njihova najuža porodica. Prije objavljivanja
fotografija i snimaka sa mjesta nesreća ili nasilja, novinar/novinarka treba dobro da
procijeni da li postoji javni interes za otkrivanjem identiteta žrtava ili prikazivanjem
šokantnih prizora (leševi, lokve krvi, rane, lomovi i sl.).
Prikazivanje šokantnih prizora može biti opravdano jedino sa namjerom da se skrene
pažnja na posljedice nekog društveno krajnje neprihvatljivog ponašanja.
(e) Kada su u pitanju članovi porodice i druge ličnosti, koji su indirektno pogođeni
nesrećom ili koji nemaju ništa sa zločinom ili nesrećom, mora se biti krajnje obazriv pri
objavljivanju njihovih imena, fotografija i snimaka.
(f ) Lični podaci osobe, poput privatne adrese, broja telefona, jedinstvenog matičnog broja i
brojeva ličnih isprava, su posebno zaštićeni i ne smiju se objavljivati.
(g) Fizičko i mentalno stanje ili bolest, kao i povrede, pripadaju sferi privatnosti.
Iz obzira prema takvim osobama i članovima njihovih porodica, mediji ne treba da
objavljuju njihova imena, fotografije i snimke, osim ako to nije direktno povezano sa
izvještajem.
(h) Kod izvještaja o samoubistvima od novinara/novinarke se zahtijeva krajnja pažljivost i
odmjerenost.
U takvim situacijama ne treba objavljivati imena i detaljan opis okolnosti u kojima se
samoubistvo desilo.
Izuzeci su opravdani samo ako je to od izuzetnog interesa za javnost.
(i) Izvještaji o osobama koje umiru, fizički ili mentalno pate, mogu se objaviti samo
ako tretiraju pitanja od javnog interesa. Ovakvi izvještaji ne smiju biti obrađivani
senzacionalistički.

(j) Prilikom izvještavanja o nesrećama i prirodnim katastrofama, treba poštovati patnje
žrtava i osjećanja članova njihovih porodica.
Žrtve nesreće i članovi njihovih porodica ne smiju se dovesti u situaciju da po drugi put
pate zbog prikazivanja detalja nesreće u medijima.
(k) Sve smjernice koje se tiču prava na privatnost važe, gdje god je to moguće, i kada se radi
o pokojnicima.
7.2. Medicinska istraživanja i terapija
(a) Izvještaji o navodnim uspjesima ili neuspjesima medicinskih ili farmaceutskih
istraživanja u borbi protiv ozbiljnih bolesti, zahtijevaju obazrivost i povećan stepen
odgovornosti.
Tekst ili prezentacija ne treba da obuhvataju ništa što bi moglo da podstakne neosnovane
nade bolesnima i članovima njihovih porodica, u mogućnost izlječenja u dogledno
vrijeme, ako to nije u skladu sa stvarnim stanjem medicinskih istraživanja.
Nasuprot tome, kritički intonirani ili jednostrani izvještaji ne smiju da dovedu ozbiljno
bolesne osobe u situaciju koja povećava njihovu nesigurnost i dodatno podstiče sumnju
u mogući uspjeh terapeutskih mjera.
(b) Kada izvještava o aktivnostima samozvanih iscjelitelja i nadriljekara, novinar/novinarka
mora iskazati posebnu dozu razložne sumnje i uzdržanosti.
(c) Izvještavajući o širenju zaraznih i drugih bolesti, novinar/novinarka mora imati u
vidu činjenicu da pravo na proglašavanje epidemije isključivo ima za to nadležan
državni organ.

Smjernice za Načelo 8
Novinar/novinarka je dužan/dužna da štiti integritet maloljetnih osoba,
kao i pripadnika marginalizovanih i ranjivih grupa.
8.1. Interesi djece
(a) Mediji su obavezni da postupaju u skladu sa načelima Konvencije o pravima djeteta
Ujedinjenih nacija, i da sa posebnom pažnjom istražuju informacije koje zadiru
u interese djece. U skladu sa tim, ni jedno dijete ne smije biti izloženo medijskom
miješanju u njegov privatni i porodični život, dom ili ličnu prepisku, kao ni napadima na
njegovu čast i ugled.
(b) Mediji su obavezni da iskažu poseban obzir kada izvještavaju o maloljetnicima, posebno
ako su maloljetnici žrtve bilo koje vrste porodičnog, vršnjačkog ili drugog nasilja.
Nedopustivo je objavljivanje fotografija i snimaka djece žrtava nasilja, kao i otkrivanje
njihovog identiteta.
(c) Mediji su obavezni da iskažu poseban obzir kada izvještavaju o maloljetnicima za koje se
sumnja da su umiješani u protivzakonite radnje, poštujući načelo prezumpcije nevinosti i
izbjegavajući senzacionalizam.
Nedopustivo je objavljivanje fotografija i snimaka maloljetnika osumnjičenih za kriminal,
kao i otkrivanje njihovog identiteta.
(d) Nedopustiva je svaka medijska zloupotreba djece kojom se izlažu poniženju zbog nekog
oblika patnje, kao što su siromaštvo ili neprihvatljivo ponašanje i činjenje odraslih.
(e) Za objavljivanje informacija kojima je izvor maloljetnik, novinar/novinarka treba da ima
dozvolu roditelja/staratelja tog maloljetnika.
(f ) Nedopustivo je objavljivanje fotografija i snimaka djece i maloljetnika bez dozvole
roditelja/staratelja.

Smjernice za Načelo 9
Kada izvještava o istražnim i sudskim postupcima, novinar/novinarka
mora da uvažava pretpostavku da je svako nevin dok se ne dokaže
suprotno.
Novinar/novinarka ne smije u svom izvještavanju prejudicirati
ishod sudskog postupka.
9.1. Izvještavanje o kriminalu, istrazi i sudskim postupcima
(a) Izvještaji o istrazi i sudskim slučajevima služe da na pažljiv način obavijeste javnost o
kriminalu, krivičnom gonjenju i sudskoj presudi.
Pretpostavlja se da je osoba nevina sve dok sud ne dokaže suprotno, čak i ako je on/ona
priznala krivicu. Ovo vrijedi čak i u slučajevima kada je krivica očigledna za javnost.
(b) Portretisanje ličnosti kojim se prejudicira njen karakter, kao i optužbe na njen račun
narušavaju ustavni princip zaštite ljudskog dostojanstva, i to pravilo takođe važi za one
koji mogu biti proglašeni kriminalcima.
Cilj izvještavanja iz sudnice ne smije biti da se okrivljeni kazni sa društvenog aspekta,
tako što će mediji biti korišćeni kao sredstvo javnog posramljivanja osobe.
(c) Kada medij počne da izvještava o određenom krivičnom slučaju, treba da u kontinuitetu
izvještava o njemu.
Kada medij izvještava o optuženom čije je ime naveo ili je ono poznato širem krugu
javnosti, treba da informiše i o eventualnoj oslobađajućoj presudi ili ublažavanju
optužnice. Ovo se tiče i slučajeva odustajanja od istrage.
(d) Kritika i komentar u vezi određenog slučaja moraju se jasno razlikovati od izvještavanja
o sudskoj proceduri.
(e) Mediji ne smiju da otkrivaju identitet žrtava seksualnog nasilja ili da objavljuju materijal
koji bi mogao da doprinese otkrivanju njihovog identiteta. Drugačije se može postupati

samo ako su žrtve saglasne da im se otkrije identitet ili ako zakon ovlašćuje medije
da to učine.
(f ) Mediji treba da izbjegavaju objavljivanje identiteta rođaka ili prijatelja optuženih ili
osuđenih za kriminal.
Drugačije se može postupati samo ako je to neophodno za cjelovito, pravično i tačno
izvještavanje o kriminalu ili zakonskom postupku o kojem se izvještava.
(g) Kada se izvještava o istrazi i krivičnom sudskom postupku protiv maloljetnika i
njihovom pojavljivanju na sudu, mediji moraju biti posebno obazrivi, imajući u
vidu budućnost takvih osoba.
Ovo se takođe odnosi i na djecu i maloljetnike koji su žrtve zločina.
9.2. Izvještavanje o nasilju
Izvještavajući o stvarnom ili prijetećem nasilju, mediji treba da pažljivo odvagaju interes
javnosti za informacijom i interes žrtava i drugih osoba koje su uključene.
U takvim slučajevima treba se posebno truditi da izvještavanje bude nepristrasno, i ne smije
se dozvoliti da medij postane instrument počinilaca krivičnih djela.
Mediji ne treba da samoinicijativno pokušavaju da posreduju između policije i kriminalaca.
Ne smiju se intervjuisati izvršioci nasilnih radnji, ukoliko to nije apsolutno neophodno u
interesu javnosti.
9.3. Koordinacija sa vlastima, ograničavanje izvještavanja
U principu, mediji ne prihvataju ograničavanje izvještavanja.
Koordinacija između medija i policije moguća je samo u slučajevima kada novinari svojim
činjenjem ili nečinjenjem mogu pomoći da se zaštiti ili spasi život i zdravlje žrtve i drugih
uključenih osoba.

Mediji će, po zahtjevu policije, uvesti djelimično ili potpuno ograničavanje izvještavanja na
određeno vrijeme, u cilju rješavanja kriminalnih radnji, ako je zahtjev uvjerljivo opravdan.
Smjernice za Načelo 10
Novinar/novinarka ne smije tražiti niti prihvatati privilegije bilo koje vrste
koje bi mogle ograničiti ili dovesti u sumnju njegovu/njenu nezavisnost i
nepristrasnost, i nauditi uredničkoj slobodi.
10.1. Pozivi i pokloni
Slobodu odlučivanja i nezavisnog procjenjivanja medija i njihovih uredništava ugrožava
prihvatanje poziva i poklona koji premašuju uobičajeni nivo društvenih kontakata i koji su
neophodni za njihov profesionalni rad.
Treba izbjegavati čak i stvaranje utiska da, zbog prihvatanja poziva i poklona, može da bude
ugrožen kredibilitet novinara/novinarke i urednička sloboda medija.
Novinar/novinarka, stoga, ne treba da prihvataju nikakva plaćanja, nadoknadu troškova,
popuste, donacije, besplatne odmore, poslovna putovanja, poklone ili bilo koje druge
beneficije koje bi mogle da nanesu štetu njihovom profesionalnom kredibilitetu, kao i
reputaciji medija za koji rade.
Novinar/novinarka neće prihvatiti nikakvu beneficiju bez prethodne saglasnosti glavnog
urednika ili direktora medija u kojem radi.
10.2. Pritisak ili uticaj
Novinar/novinarka ne smije prikriti ili iskriviti informacije koje javnost ima pravo da zna,
usljed pritiska ili uticaja njihovih oglašivača ili drugih lica koja imaju poslovni, politički ili
zastupnički interes u datoj medijskoj kući.

10.3. Razdvajanje funkcija
Sukob interesa nanosi štetu poziciji medija.
Novinari/novinarke uvijek treba da to imaju na umu.
Ako novinar/novinarka ili izdavač obavljaju i neku drugu funkciju uz novinarski posao, na
primjer u vladi, organima javne uprave ili preduzeću, oni moraju strogo voditi računa da
razdvoje te funkcije. Isti princip važi i ako je u pitanju obrnut slučaj.
10.4. Razlika između informativnog sadržaja i reklama
Reklame, novinske strane ili programi koje plaćaju sponzori, moraju se jasno razlikovati od
informativnog sadržaja.
Takvi sadržaji moraju biti kreirani i predstavljeni na način da ih čitalac/slušalac/gledalac
prepozna kao takve.
Novinar/novinarka ne smije da se bavi reklamno-propagandnim poslovima.
10.5. Materijal namijenjen za odnose sa javnošću
Kredibilitet medija, kao izvora informacija, iziskuje posebnu pažnju kada se radi o materijalu
namijenjenom za odnose sa javnošću i o reklamnim sadržajima.
Tekstovi, fotografije, snimci i radio prilozi ili programi koji se odnose na preduzeća, njihove
proizvode, usluge ili događaje u vezi sa njima, ne smiju da prekorače granicu prikrivene
reklame. Rizik da se to učini naročito je veliki ako priča prevazilazi opravdani interes javnosti
ili interesovanje publike za tu informaciju.
Ovo se takođe odnosi na reklamne tekstove, fotografije, snimke, radio priloge i ilustracije koji
nijesu prošli uređivačku obradu.

10.6. Sukob interesa
Ekonomski interesi vlasnika medija, urednika i novinara/novinarki u određenim
preduzećima ili politički interesi u određenim političkim partijama, ne smiju dovesti do
dezinformisanja ili neobjavljivanja informacija od javnog interesa.
10.7 Transparentnost medijskih interesa
Sve medijske kuće moraju osigurati transparentnost svojih vlasničkih struktura i
ekonomskih interesa.
Smjernice za Načelo 11
Obaveza je novinara/novinarke da bude solidaran/solidarna sa kolegama/
koleginicama u mjeri koja ga/je neće onemogućiti da valjano obavi
profesionalni zadatak, niti dovesti u opasnost da se ogriješi o osnovne
principe novinarskog Kodeksa.
11.1. Solidarnost
Novinari/novinarke treba da budu solidarni i štite međusobno svoja prava, bez obzira na
razlike u političkim ili drugim uvjerenjima.
11.2. Originalnost
Novinar/novinarka ne smije koristiti tuđi tekst, ideje i slike bez odgovarajućeg navođenja
autora i izvora.

Ove smjernice se mogu dorađivati u skladu sa etičkim dilemama koje bude
donosila praksa.
Vlasnici i glavni urednici medija dužni su da sa sadržajem Kodeksa upoznaju
urednike i novinare svojih medija.