Vidljivije i jače protiv onlajn nasilja nad ženama

Februar, 23 - Onlajn nasilje prolazi nekažnjeno i nadležni imaju selektivan ili pasivna odnos prema ovoj sve učestalijoj pojavi, zbog čega je neophodna udružena akcija pojedinaca, državnih institucija I civilnog društva na suzbijanju pojave koja ima štetne posledice na živote ne samo onih koji su preživjeli nasilje, već I na društvo u cjelinu, zaključak je vebinara o onlajn nasilju koji je orgamozovao Institut za medije.
Ukazano je da su žene posebno izložene onlajn nasilju. Posebno su opasni ukorijenjeni, okoštali stereotipi koji su izvor rodno zasnivanog nasilja, podstiču društvenu i ekonomsku marginalizaciju žena i obeshrabrujuće djeluju na njihov javni angažman.
Preko 70 građana, civlnih aktivista, novinara, poslanika, predstavnika/ca Kancelarije zaštitnika ljudskih prava, Agencije za elektronske medije, Kancelarije za rodnu ravnopravnost Vlade Crne Gore, razgovarali su danas o načinima prevencije I zaštite od onlajn nasilja  na vebinaru "Vidljivo nasilje: Odnos prema ženama na internetu".

Ukazano je da građani ne prepoznaju onlajn nasilje, kao I da u tom smislu nijesu dovoljno senzibilisani sudije I tužioci koji ili odbacuju prijave građana ili selektivno postupaju, favorizujući slučajeve u kojima su potencijalne mete nasilja državni funkcioneri.

Iskustvo onlajn nasilja podijelila je novinarka Dušanka Pejović koja je nedavno poslije intervjua sa jednim političarem bila izložena prijetnjama smrću I uvredama, što je predmet tužilačke istrage. Na meti nijesu samo novinarke, civilne aktivistkinje, javne ličnosti, već I djevojčice kroz poseban oblik takozvane “osvetničke pornografije”, na šta je ukazala Jovana Hajduković iz Sigurne ženke kuće (SŽK). Dodatni problem je što svega 20% osoba prepoznaje  onlajn nasilje.

“Žene su meta na Interentu, bez obzira da li dolaze iz vlasti ili opozicije I čime se bave”, ukazala je istraživačica u Institutu za medije Milica Bogdanovića. Ona je navela da istraživanja koje je Institut nedavno proveo pokazuju da je štetna praksa etiketiranja žena posbno prisutna u komentarima čitalaca na onlajn portalima I na društvenim mrežama.  Preko 2/3 novinarki u medijima u Crnoj Gori svjedočilo je da su doživjele uvrede u onlajn prostoru, nalazi su istraživanja o položaju novinarki u crnogorskim medjia, koje je sprovelo Društvo profesionalnih novinara.

Na pasivnost I nečinjenje državnih organa, te neprepoznavanje nasilja I njegove društvene štetenosti  ukazali su pravna ekspertkinja iz Šer Fondacije Nevena Krivokapić, ali I cilvilni aktivisti iz Crne Gore.
“Ovakvim razgovorima pomažemo drugim ženama da prepoznaju nasilje i da ga ne trpe. Digitalno okruženje nam donosi prednosti u vidu digitalnih tragova i zapisa kojim nadležnima možemo dokumentovati i prijaviti nasilje…Mehanizmi postoje I treba kontinuirano raditi na zaštiti”, poručila je ona.

Civilna aktivistkinja Maša Elezović ocijenila je da se ne može govoriti o drastičnom porastu nasilja, već da je ono vidjljivije sa novim tehnologijama. Ona je uvjerena da je nužno mijenjati navike, jer mnogi problemi kreću od neznanja, a ne od namjere. Elezović se založila za jačanje medijskog obrazovanja i kontinuiranu edukaciju kroz razvijanje kritičkog mišljenja, za jačanje konstruktivne kritike koja bi bila usmjerena na nečije stavove, a ne na ličnost.

Učesnici su posebno ukazali na potrebu dodatnog senzibilisanja tužilaca I sudija na prepoznavanje oblika onlajn nasilja, dok je Dina Knežević, iz Kancelarije zaštitnika ljudskih prava I sloboda navela primjer Hrvatske koja je zakonom zabranila prikazivanje mizoginih I štetnih sadržaja usmjerenih prema ženema, a u cilju suzbijanja I borbe protiv rodnih sterotipa.

Za društvenu prevencija i osudu kroz institucionalne mehanizme, te podizanje svijesti o štetnim komunikacijskim praksama i njihovim posledicama, založila se poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za rodnu ravnopravnost Vesna Pavićević.

Dugogodišnji novinar i novinarski instruktor Dragoljub Vuković kazao je da je nepohodna jača samoregulacija medija u suzbijanju onlajn nasilja I udružena akcija senzibilisanih na tu pojavu.

Vebinar je dio "Promovisanje medijske i informacijske pismenosti i jačanje nezavisnih medija na Zapadnom Balkanu“ koji Institut za medije spovodi uz podršku britanskog Ministarstva vanjskih poslova, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici.