Promocija medijske i informacione pismenosti na Zapadnom Balkanu

Sedam organizacija za razvoj medija sa Zapadnog Balkana udružilo je snage pod okriljem projekta “Mediji za građane – građani za medije” s ciljem razvoja kapaciteta civilnog sektora za unapređenje medijske i informacione pismenosti u regionu.
Cilj projekta, koji će trajati od 2018. do 2021. godine, je da doprinese jakom i vitalnom civilnom društvu koje će aktivno zagovarati unapređenje politika i praksi medijske pismenosti u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Šta podrazumijeva projekat? opsirnije >>>

Advancing Media & Information Literacy in the Western Balkans

Seven media development organizations in the Western Balkans have joined forces under an EU funded project ’Media for Citizens – Citizens for Media’ to build capacities of CSOs to advance media and information literacy (MIL) in the region.

The project (2018 – 2021) strives to contribute to strengthened and vibrant civil society actively advocating for advancement of MIL policies and practices in Albania, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Serbia.

What will the project do? detailed >>>

 

Institut za Medije Crne Gore vas poziva da se prijavite na trening za trenere iz oblasti medijske i informacione pismenosti

U Podgorici, 4. i 5. oktobra 2018. Institut za Medije Crne Gore organizuje trening za trenere iz oblasti medijske i informacione pismenosti.
Trening je namijenjen onima koji imaju iskustva u pripremi i držanju treninga, radionica, javnih nastupa, i sa dugogodišnjim iskustvom u oblasti:

  • Medija (novinari/ke, urednici/e, akademski radnici/e, osobe angažovane u medijskoj produkciji, osobe angažovane u nevladinim organizacijama koje se bave medijima)
  • Bibliotekarstva
  • IT tehnologija (web developeri/ce, UX eksperti/ce, osobe angažovane u nevladinim organizacijama aktivnim na polju otvorenih podataka i transparentnosti)
  • Obrazovanja (nastavnici/e u osnovnim školama, profesori/ce u srednjim školama i fakultetima društvenih i informatičkih profila, osobe angažovane u NVO aktivnim na polju obrazovnih politika i obrazovanja)

Izabrani/e učesnici/e treninga će biti angažovani kao treneri/ce Instituta za medije u radu sa lokalnim nevladinim organizacijama koje žele da se bave medijskom i informacionom pismenošću.
Trening će trajati dva radna dana, i prisustvo na oba radna dana je obavezno. Trening će kombinovati prezentacije trenera iz Srbije i Velike Britanije, sa praktičnim radom samih učesnika/ca i pripremom radionica za lokalne NVO.
Radni jezik treninga je engleski, i prevod nije obezbijeđen. Stoga, od učesnika se očekuje odlično poznavanje engleskog jezika.
Za učesnike/ce van Podgorice, troškovi puta i smještaja su pokriveni od strane organizatora.
Kako da se prijavite na trening?
Ukoliko ste zainteresovanie za učešće na treningu, možete se prijaviti tako što ćete poslati:

  • Popunjen aplikacioni formular, dostupan OVDJE.
  • Biografiju (CV)

Potrebnu dokumentaciju pošaljite na adresu: imcg@mminstitute.org najkasnije do 21.09.2018. Sve prijave koje stignu nakon ovog datuma, neće biti uzete u razmatranje.
Za dodatne informacije o treningu, možete  kontaktirati Jelenu Topalović, nacionalnu koordinatorku za zastupanje i komunikaciju na mejl [email protected] ili na telefon:+382 20 20 21 75

Trening se organizuje u okviru regionalnog programa ''Mediji za građane – građani za medije: Jačanje kapaciteta NVO za razvoj medijske i informacijske pismenosti na Zapadnom Balkanu’’, uz podršku Evropske komisije.

Montenegro Media Institute announces
Call for Applications for training of trainers on media and information literacy

Montenegro Media Institute organizes training of trainers in media and information literacy in Podgorica, scheduled for 04-05.10.2018. 
Training is intended for those with long-term experience in organization and presentation of trainings, workshops, public appearances and with background in following areas:

  • Media (journalists, editors, media academics, media production specialist, representatives of media CSOs)
  • Librarianship
  • IT technologies (web developers, UX experts, programmers, representatives of CSOs active in the field of open data and transparency) 
  • Education (school teachers in elementary schools, professors in high schools, academics engaged in social and IT sciences, representatives of CSOs active in the field of education) 

Selected applicants will participate at the ToT and engaged as local trainers at workshops for local CSOs interested in engaging in media and information literacy. 
Training will last for two working days and participation on both working days is obligatory. Training will combine presentations and practical work, and will be leaded by trainers from UK and Serbia. 
Working language of the training is English. Translation will not be available; therefore knowledge of English language is expected!
For participants outside of Podgorica travel and accommodation is covered by the organizers.
How to apply?
If you are interested you can apply by sending following:

  • Fulfilled application form, available HERE.
  • CV

Address and date for sending the applications: [email protected] latest by 21.09.2018. Al applications received after the stated deadline will not be considered
Contact for additional information:
Jelena Topalović Savić, National Advocacy and Communication Coordinator, [email protected], or on +382 20 20 21 75

Training is organized as part of the regional project ''Media for Citizens – Citizens for Media: Strenghtening the capacities of CSOs in development of media and information literacy in Western Balkans'' with the support of European Commission. 

Onlajn komentari, pravila u sivoj zoni

"Neophodne su ozbiljne dopune Kodeksa, koji bi morao da naglasi bar nekoliko osnovnih postulata, kako bi se ogranicila, ako vec ne moze da se sprijeci, zapoceta zloupotreba onlajn komentarisanja, zaposljavanje armije botova sa izmisljenim profilima i kreiranje lazne slike javnog mnjenja", stav je dugogodisnjeg novinara I urdnika Slavoljuba Scekica u vezi sa onlajn komnetarima. Ovu tezu Scekuc razradjuje u blogu koji je napisan u okrviru projekta ''Respekt - Za podizanje etickih standarda u medijima i povjerenja gradjana u eticke standarde'', koji realizuje Institut za medije uz podrsku EU Scekicev blog "Onlajn komentari, pravila u sivoj zoni", mozete procitati ovdje.

Etičke dileme u izvještavanju o izbornim kampanjama koje sadrže elemente govora mržnje

Izborne kampanje postavljaju brojne etičke dileme pred novinare i medije. Istraživanjem sprovedenim u periodu kampanje za predsjedničke izbore u Crnoj Gori, mart/april 2018. godine, praćenjem rada 12 medija, nastojali smo da rasvijetlimo etičke dileme s kojima se suočavaju  mediji u izvještavanju o izbornim kampanjama. Osvrnuli smo se na elemente govora mržnje u nastupima političkih aktera. Analizu slučaja temeljimo na intervjuima šest sagovornika koji imaju novinarsko i uredničko iskustvo ili su ombudsmani u medijima. Naši sagovornici su: Agron Bajrami, glavni od ogovorni urednik Koha Ditore, Kris Eliot, direktor Mreže za etičko novinarstvo i bivši urednik i ombudsman Gardijana,  Nikola Marković, zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista Dan, Vladan Mićunović, doskorašnji direktor TV CG, Sanja Mikleušević-Pavić, novinarka Hrvatske televizije, nekadašnja urednica informativnog programa Hrvatske televizije,Ilinka Todorovski, zaštitnica prava gledalaca i slušalaca RTV Slovenija.
Glavne preporuke koje proizlaze iz istraživanja odnose se na  važnost tačnog i autentičnog informisanja, jer javnost ima pravo da zna.Ključne preporuke i i samo istraživanje možete pogledati ovdje.

Ethical dilemmas in reporting on election campaigns containing hate speech elements

The election campaigns always brings number of situations for journalists and media.  In a survey conducted during the campaign for the presidential elections in Montenegro, in March / April 2018, through following the work of 12 media, we looked more closely at several concrete examples of how journalists and the media in Montenegro relate to the profession’s ethical standards during elections. We have looked at elements of hate speech in the performance of political actors. The case analysis is based on interviews with interlocutors who have journalistic and editorial experience or they are media ombudspersons. Our interlocutors were: Agron Bajrami, editor in chief of the Koha Ditore daily, Chris Elliott, the Ethical Journalism Network director, former Guardian’s executive editor and ombudsman, Nikola Marković, deputy editor in chief of the Dan daily,  Vladan Mićunović, TV Crna Gora director, Sanja Mikleušević-Pavić, the Hrvatska Televizija journalist, former editor of the Hrvatska Televizija news program and  Ilinka Todorovska, the protector of the rights of viewers and listeners of RTV Slovenia.
The main recommendations resulting from that consideration relate to the importance of the accurate and authentic informing, because the public has the right to know. The research is available at this link.

Onlajn komentari novi izazov za medije

U okrviru projekta ''Respekt - Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja gradjana u etičke standarde'', Institut za medije je pokrenuo blog kojim se obraćamo javnosti na temu izazova  u poštovanju novinarske etike. U drugom po redu blogu bavimo se onlajn komentariima kao novom i izazovu za medije. Polje za debatu, ili urednička muka?Više u blogu Nevene Krivokapić, koordinatorke za onlajn medije i slobodu izražavanja SHARE Fondacije.
Kompletan blog „Onlajn komentari novi izazov za medije“možete pročitati na podstranici Instituta za medije Respekt >>>

Online mediji i komentari

U okviru tribine posvećene onlajn medijima i onlajn komentarima zanimljivu prezentaciju imala je koordinatorka za slobodu izražavanja i onlajn medije Share fondacije Srbije, Nevena Krivokapić. Prezentacija sadrži biznis modele prisutne u onlajn medijima, probleme koji kreiraju komentari, pravne načine pristupa onlajn komentarima , sa kritikom predmoderacije i prednostima postmoderacija i drugo. Prezentaciju možete pogledati ovdje...

Odnos online medija prema online komentarima

Istraživanje koje je sproveo Institut za medije Crne Gore  pokazuje da se odredbe Kodeksa novinara koje se odnose na onlajn komentare ne primjenjuju u potpunosti. Prema istraživanju, dio analiziranih medija nije do kraja definisao pravila vezana za komentare, a komentatore nijesu upoznali sa ovim pravilima. Cjelpkupno istrazivanje mozete pogledati na crnogorskom (ovdje) i engleskom jeziku (ovdje).

Na tribini dominantno posvecenoj onlajn komentarima ucesnici su se saglasili da je otvaranje poratala za komentarisanje, ali uz jasna i precizna pravila najeticniji i ujedno najekonomicniji nacin moderiranja istih, te nacin koji "produzva zivot vijesti" na portalima ...opsirnije

Tribina "Kako su online mediji promijenili odnos izmedu medija i publike"

Danas je  u Podgorici, u organizaciji Instituta za medije Crne Gore, u  EU info centru  održana tribina pod nazivom ''Kako su online mediji promijenili odnos između medija i publike, čemu služe komentari građana u online medijima i kako da mediji etički upravljaju tim sadržajem? ''
Učesnici tribine su dali svoje zaključke o ovoj temi i poslali neke od poruka.
Chris Elliot,  direktor Mreže za etičko novinarstvo u Londonu (Ethical Journalism Network), nekdašnji izvršni urednik Guardiana i nekadašnji ombudsman u Guardianu:

''Onlajn mediji su promijenili novinarstvo na način da čitaoci utiču na novinarstvo tako što se mogu uključiti u diskusiju s novinarima. Za razliku od ranije, danas se novinari suočavaju sa situacijom da priča tek počinje život kada se postavi na net, jer tada o njoj kreće debata.''
 ''Neophodno je usvojiti jasna pravila za moderiranje onlajn komentara, jer to štedi novac i vrijeme.Takodje,  to dobro utiče i na čitaoce. Jasna i vidljiva pravila moderiranja komentara su moja preporuka.'' opširnije...

Najava tribine

Institut za medije 25. maja, u EU info centrru u Podgorici, sa početkom u 10:30 sati organizuje tribinu:  »Kako su online mediji promijenili odnos između medija i publike, čemu služe komentari građana u online medijima i kako da mediji etički upravljaju tim sadržajem?«
 Institut za medije Crne Gore proveo je malo istraživanje o internim pravilima i upravljanju online komentarima u medijima u Crnoj Gori, te o praksama u drugim državama, koje je proveo Institut za medije.
Temu su kandidovale kolege iz crnogorskih medija, a nametnuo je trenutak regulisanja onlajn medija kroz novi Zakon o medijima, čija je izrada u toku.
Na tribini će govoriti:
Chris Elliot- direktor Mreže za etičko novinarstvo u Londonu (Ethical Journalism Network), nekadašnji izvršni urednik Guardiana i nekadašnji ombudsman u Guardianu.
Katarina Jakopič, odgovorna urednica web portala RTV Slovenija, jednog od najposjećenijih web portala u Sloveniji s najvećim brojem online komentara-
Nevena Krivokapić, medijska pravnica u Share fondaciji i članica Savjeta za štampu u Srbiji.
Olja Bulatović, glavna i odgovorna urednica portala RTCG.

Tribinu će voditi Brankica Petković iz Mirovnog instituta u Ljubljani. opširnije

Prvi blog

U okrviru projekta ''Respekt - Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja gradjana u etičke standarde'', Institut za medije pokreće blog kojim će se o izazovima u poštovanju novinarske etike javnosti obratiti novinari iz Crne Gore i regiona.
O jednom od univerzelanih novinarskih načela – Činjenice su neprikosnovene, a komentar je slobodan- čitamo u blogu novinara i analitičara medija, Dragoljuba Duška Vukovića.

Kompletan blog I komentar treba da je u službi traganja za istinom“, možete pročitati na podstranici Instituta za medije, Respekt >>>

Orav: Ponosni smo što podržavamo nezavisno i kvalitetno novinarstvo

Mediji i nevladine organizacije iz Crne Gore predstavile su danas  javnosti nove  projekte iz Programa profesionalizacije medija, pomognute od strane EU.

Ambasador EU u Crnoj Gori Aivo Orav poručio je da će Unija nastaviti da „pažljivo prati napore Crne Gore u oblasti slobode medija“ i izrazio nadu da će rezultati na tom polju biti bolji.

Evropska unija će nastaviti da pažljivo prati napore Crne Gore u oblasti slobode medija i nadam se da će rezultati biti bolji u našem sljedećem izvještaju, kazao je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav, prilikom prezentacije šest novih projekata u okviru Programa za profesionalizaciju medija. opširnije

Novinarski razgovori

Na Dan slobode medija, 03.05.2018. u multimedijalnoj sali KIC-a “Budo Tomović” , novinari iz regiona i Crne Gore će debatovati na temu:-»Činjenice su neprikosnovene, komentari su slobodni – kako tu etičku smjernicu primijeniti u praksi, da li je, kada i kome dozvoljena pristrasnost, kako se to primjenjuje u praćenju izbora?«.
Na tribini će govoriti:
Agron Bajrami,  glavni i odgovorni urednik Koha Ditore, najvećeg dnevnog lista na Kosovu
Sanja Mikleušević Pavić, novinarka i urednica Hrvatske radio televizije
Vladan Žugić, novinar i kolumnista dnevnog lista Vijesti.

Tribinu će voditi Brankica Petković iz Mirovnog Instituta iz Ljubljane... opširnije

Zašto je etika važna?

Na temu važnosti etike za opstanak novinarstva ,uticaja tehnologije, društvenih mreža i o drugim izazovima za dobro novinarstvo nedavno je u Podgorici  govorio  dugogodišnji novinar Gardijana (The Guardian), predsjednik Mreže za etičko novinarstvo Ejdan Vajt  (Aidan White).  
Ne možemo da pričamo samo o tome koliko je lošeg u svijetu, koliko je svijet loš, već moramo da damo uputstva i rješenja, načine na koje možemo pozitivno da riješimo krize. Ukoliko novinarstvo ima neko značenje u društvu, mora biti dio rjašavanja problema, ne samo sredstvo za naglašavanje problema”, smatra Vajt…. opširnije

Etika-preduslov za budućnost medija
''Respekt-Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije''

Institut za medije, Mirovni Institut iz Ljubljane i Mreža za etičko novinarstvo (EJN) su 14. februara 2018. godine  u EU info centru u Podgorici predstavili projekat -Respekt-Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije, koji će u narednih petnaest mjeseci provoditi uz podršku EU... opširnije  




Respekt-Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja gradjana u etičke standarde

Poziv na press konferenciju

Poštovani,
Povodom početka realizacije projekta Instituta za medije Crne Gore „RESPEKT– Za podizanje etičkih standarda u medijima i povjerenja građana u etičke medije“  (Respect- Advancing respect for ethical standards by media and respect for ethical media by citizens),  podržanog od strane  Evropske unije, pozivamo Vas na press-konferenciju.
Tema : "Etički standardi medija  su preduslov poštovanja medija''
Datum: 14.02.2018.
Vrijeme: 11h
Mjesto: EU Info Centar, Podgorica


Na press konferenciji će govoriti:
Olivera Nikolić, v.d. direktorica  Instituta za medije Crne Gore
Brankica Petković, direktorica Centra za medijsku politiku
Mirovnog  instituta, Ljubljana, Slovenia
Aidan White, direktor 
Mreže etičkog novinarstva, London, Velika Britanija

Kako je pitanje zastupljenosti i poštovanja etičkih standarda u medijima postalo najveći profesionalni izazov sa kojim se svakodnevno srijećemo, i  mi koji radimo u medijima  i sve strukture društva na svim nivoima  koje  su pod neminovnim uticajem medija, vjerujemo da će realizacija ovog projekta  biti od značaja za podizanje svijesti o značaju etike u medijima,  kao preduslova razvoja  građanske svijesti i kvalitetnog društva .
Molimo Vas da potvrdite prisustvo na press konferenciji.

Kontakt osoba:
Jelena Topalović
Institut za medije
+382 68 787 246

Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije

Podgorica, oktobar 2017 - Početkom oktobra u Institutu za medije Crne Gore je održana obuka za devet osoba sa invaliditetom (OSI), koje su tokom višednevne radionice unaprijedile poslovne, komunikacione vještine.
Obuka „Usavršavanjem i zapošljavanjem do socijalne inkluzije“ je partnerski projekat Instituta za medije (MMI) , Centra za demokratiju i ljudska prava ( CEDEM) i Centra za strane jezike i prevođenje “Double L .”
Većina učesnika obuke će biti radno angažovana u tri pomenute organizacije, a Institutu će se uskoro pridružiti jedan od polaznika i stečena znanja usavršavati na poziciji poslovnog sekretara.

Jelena Jovanović o istraživačkom novinarstvu

Novinarka dnevnog lista “Vijesti” Jelena Jovanović dobitnica prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu, govori o tome gdje je istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori danas, o nerasvijetljenim napadima na novinare, o potrebi da novinari imaju odgovarajuću zaštitu i zakonom regulisani status, te o zaštiti radnih prava novinara.

Jelena Jovanović, dobitnica EU nagrade za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu

 

URUČENE EU NAGRADE ZA ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO

Jeleni Jovanović prva nagrada

Druga nagrada pripala je novinarkama Mileni Perović Korać i Milki Tadić Mijović, dok je najbolji mladi novinar Ivan Čađenović

Podgorica, 11. maj 2017 - Novinarka dnevnog lista “Vijesti” Jelena Jovanović dobitnica je prve nagrade EU za istraživačko novinarstvo za 2016. godinu, za serijal tekstova o tome kako su nepoznate osobe, najvjerovatnije pripadnici kriminalnih klanova, nezakonito postavile kamere i nadgledale javni prostor na više lokacija u Kotoru.
Druga nagrada pripala je Mileni Perović Korać i Milki Tadić Mijović, iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, za serijal priča pod zajedničkim naslovom “Korupcija na lokalnom nivou – Kolašin”, dok je najbolji mladi novinar Ivan Čađenović, iz Dnevnog lista “Vijesti”, za serijal tekstova o sumnjama da je dekan Pravnog fakulteta UCG plagirao udžbenik i doktorski rad.
Odluku o nagradama donio je žiri u sastavu: dr Olivera Komar (predsjednica), Dragoljub Vuković, Snežana Nikčević, Sonja Drobac i Olivera Nikolić.
Nagrade dobitnicima na današnjoj svečanosti u Podgorici uručila je šefica sektora za politiku, evropske integracije i privredu u Delegaciji EU u Crnoj Gori, Plamena Halačeva.
U obrazloženju žirija navodi se da prvonagrađenu priču Jelene Jovanović “odlikuju sve bitne vrline kvalitetne istraživačke priče kao što su društvena relevantnost, objektivnost i nepristrasnost, kvalitet argumenata i samostalno prikupljenih dokaza“.
-Žiri dodatno želi da istakne profesionalnu hrabrost novinarke koja se prva uhvatila u koštac sa ovom temom, kako bi skrenula pažnju nadležnih institucija na do tada nerazotkriveni društveni problem, navodi se u obrazloženju prvonagrađane priče.
U drugonagađenoj priči, po mišljenju žirija, novinarke Milena Perović Korać i Milka Tadić Mijović „uspješno ukazuju na niz spornih načina na koje je trošen novac iu budžeta opštine Kolašin i raspetljavaju zamršeni niz tragova  – od neuobičajeno visokih troškova za gorivo ili prodaje opštinskog zemljišta po netržišnim cijenama, preko „grešaka“ zbog kojih je opština Kolašin pretrpjela značajnu materijalnu štetu do dodjeljivanja javnih radova bez tenderske procedure“.
-Sa jedne strane, detaljno potkrepljujući svoje tvrdnje dokumentima, a sa druge prenoseći izjave i svjedočenja osoba koja se sumnjiče, novinarke uspijevaju da ispričaju izbalansiranu priču koja ukazuje na potencijalno ozbiljnu i sistemsku zloupotrebu javnih resursa na nivou jedne crnogorske opštine, navodi se u obrazloženju žirija. 
Mladi novinar Ivan Čađenović u nagrađenom serijalu, „za razliku od velikog broja drugih sličnih tekstova pažljivo prati sve tragove, veoma vješto otkrivajući različite slojeve ne samo konkretnog slučaja plagijata, već i pokušaja da se on sakrije od očiju javnosti“.
-Kritički pristupajući veoma značajnoj i osjetljivoj temi, novinar samostalno pronalazi i ubjedljivo analizira dokaze, konsultuje sve relevantne strane i izvore i razotkriva skrivene do tada u javnosti nepoznate elemente ovog slučaja. Pri tom, serijal ima i ogroman društveni značaj zbog reakcije koju je proizveo uspješno pozivajući cjelokupnu akademsku zajednicu na odlučnu borbu protiv plagijata i akademskog nepoštenja, koja već sada rezultira konkretnim učincima na tom planu, navodi se u obrazloženju žirija.
Prvonagrađeni autor biće nagrađen sa 4.000 eura, a drugonagrađeni i najbolji mladi novinar sa po 3.000 eura.
Na ovogodišnji konkurs stiglo je 17 istraživačkih priča.
Nagrade EU za istraživačko novinarstvo dodijeljene su treći put za redom, u okviru regionalnog projekta koji se posredstvom Mirovnog institute u Ljubljani realizuje u šest zemalja regiona (Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Albaniji i na Kosovu) i Turskoj.
Kordinator za Crnu Goru je Institut za medije Crne Gore.

JOVANOVIĆ: OVAKVIH PRIČA MORA BITI VIŠE
- Iako sam mislila da je istraživačko novinarstvo praktično na izdisaju, ova nagrada mi uliva nadu da nije baš tako i da se još vrijedi boriti za one priče koje udaraju u srž problema i građanima, a ispostavilo se i nadležnima, otvaraju oči i utiču da počnu da rade svoj posao.
Ne čudi što sam tako mislila, jer priču koja je prvonagrađena praktično nijedan takozvani medij u Crnoj Gori nije prenio dok o tome nisu počele zvanično da se oglašavaju državne institucije zadužene za to pitanje.
Pravog novinarstva zapravo nema bez istraživačkog novinarstva, jer samo takve priče mogu da mijenjanju društvo, odnosno one stvari koje ne valjaju.  Znamo svi koji radimo u medijima da takvih priča ne može biti svakog dana, ali se moramo potruditi da ih bude što više, jer nam je glavni posao da istina izađe na vidjelo i da na udaru kritike bude ono što je štetno za društvo i državu.
Novinari u Crnoj Gori imaju mnogo tema i materijala za istraživanje, ali malo je onih koji se time bave.
Drago mi je što list u kome radim njeguje istraživačko novinarstvo, što imam njihovu podršku i punu slobodu da radim kako mislim da treba, rekla je autorka prvonagrađene price Jelena Jovanović.

AMBIJENT JE TAKAV DA NE OHRABRUJE ISTRAŽIVAČKO NOVINARSTVO
Vladan Mićunović, v.d. direktor Instituta za medije, saopštio je na kraju trogodišnjeg ciklusa koliko je trajao regionalni projekat nagrade EU za istraživačko novinarstvo, zajedničku ocjenu članova žirija i Instituta:  
“Analizirajući trogodišnji period, uočavamo da kvalitet i ukupna produkcija istraživačkog novinarstva u Crnoj Gori nije na visokom nivou. Jedan broj medija bavi se u kontinuitetu istraživačkim novinarstvom - više ili manje uspješno, dok znatan broj uopšte nema istraživačkih priča, ili ih ima tek povremeno i simbolično. Izbjegavanje dubljih, suštinskih novinarskih istraživanjanja, u značajnoj mjeri doprinosi padu povjerenja u crnogorsko novinarstvo, slabljenju integriteta i kredibiletata novinara i pogoršavanju ionako lošeg stanje u medijskoj zajednici.   
Utoliko prije treba pozdraviti napore i rezultate novinara koji uspijevaju da dostignu visok profesionalni nivo u ambijentu koji ničim ne ohrabruje takav vid novinarstva i gdje novinari istraživači nerijetko bivaju  i fizički ugroženi  zbog posla kojim se bave”.